Najviše pritužbi zbog diskriminacije po osnovu jezika i nacionalne pripadnosti

Povećavanje znanja o zakonom garantovanim pravima i usaglašavanje normativnih propisa sa realnošću, glavni su preduslovi za unaprjeđenje ljudskih prava u Crnoj Gori, ocijenjeno je na konferenciji o toj temi.

Danas je predstavljen Finalni izvještaj o ljudskim pravima u Crnoj Gori od 1. aprila prošle do 1.juna ove godine, koji je sproveo CEDEM u partnerstvu sa AIRE Centrom iz Londona, posredstvom Delegacije Evropske unije (EU).

Rukovodilac sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Alberto Kamarata kazao je da građani Crne Gore moraju poznavati svoja prava da bi ih mogli bolje koristiti i da je to jedan od glavnih izazova.

"Pratićemo usaglašavanje i poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori, ali ne želimo popis slučajeva već da steknemo garancije da će se ona poštovati kao svuda u EU. Ne možemo dozvoliti postojanje građana prvog i drugog reda

On smatra da je jedna od ključnih uloga civilnog sektora da "premosti taj jaz".

"Pratićemo usaglašavanje i poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori, ali ne želimo popis slučajeva već da steknemo garancije da će se ona poštovati kao svuda u EU. Ne možemo dozvoliti postojanje građana prvog i drugog reda", rekao je Kamarata.

Prema njegovim riječima, građani pogrešno stiču utisak da će se stanje mijenjati kada zemlja postane član Unije.

"Crna Gora tada će više učestvovati u donošenju odluka ali sve promjene treba da se dese prije pristupanja. Poznavanje prava a onda i njihovo dosljedno korišćenje biće glavni dokaz transformacije zemlje i znak da je spremna za članstvo", rekao je Kamarata.

Zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Zoran Pažin ocijenio je da je neophodno usaglasiti normativnost i realnost i da se jaz među njima povećava zbog ubrzanog donošenja propisa u procesu integracija.

"Potrebno je obratiti pažnju na dihotomiju između onog što jeste i što treba da bude, propisi moraju biti konzistentniji. Tu vidim problem jer u presudama koje Evropski sud donosi ne radi se o usaglašenošću već o neprimjenjivanju onog što imamo već u našem zakonodavstvu", rekao je on.

Pažin smatra da je konzistentnost pravnog poretka, "pitanje svih pitanja".

"Nije dovoljno znati svako slovo evropske Konvencije, ona se nije mijenjala ali konstantno se mijenjaju pravni standardi i način njenog tumačenja. To je suština njenog pravilnog korišćenja", zaključio je on.

U Crnoj Gori su registrovani slučajevi koji ukazuju na moguće povrede prava na život kao i slučajevi torture, nečovječnog i ponižavajućeg ponašanja, kao i da ima primjera kada nadležne instituvije nisu sprovele brze, efikasne i djelotvorne istrage

O Izvještaju o ljudskim pravima govorio je Siniša Bjeković, u ime Centra za ljudska prava, koji je rekao da je tokom cijelog projekta praćeno 12 pojedinačnih prava monitoringom desetina pojedinačnih slučajeva.

On je kazao da su u Crnoj Gori registrovani slučajevi koji ukazuju na moguće povrede prava na život kao i slučajevi torture, nečovječnog i ponižavajućeg ponašanja, kao i da ima primjera kada nadležne instituvije nisu sprovele brze, efikasne i djelotvorne istrage.

"Što se tiče prava na slobodu misli, izražavanja, savjesti i vjeroispovijesti neophodno je riješiti problem među crkvama, što se tiče prava na imovinu i priznavanja, kako bi se razgraničila vjerska i nacionalna pitanja i unaprijedila klima vjerskog dijaloga i tolerancije. Zato je neophodno povećati transparentnost institucija kako bi se lakše dolazilo do informacija koje posjeduju", rekao je Bjeković.

Najviše pritužbi u protekle dvije godine imali smo zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti i jezika, pa smo Skupštini uputili inicijativu o službenoj upotrebi jezika

Zamjenik Ombudsmana Marijana Laković podsjetila je da su konstantno među najugroženijim kategorijama stanovništva pripadnici manjina – rodnih, seksualnih, RAE populacija i osobe sa invaliditetom i da je i pored usgalašavanja brojnih zakona o unaprjeđenju njihovih prava, neophodno još rada i truda kako bi te kategorije osjetile poboljšanje.

"Najviše pritužbi u protekle dvije godine imali smo zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti i jezika, pa smo Skupštini uputili inicijativu o službenoj upotrebi jezika. To još nije razmotreno ali očekujemo da će biti uskoro", kazala je ona.

( Mina )