"Svi daju krv za rodbinu, ali dobrovoljno malo ko"
"Samo za jednog pacijenta povrijeđenog u saobraćajnoj nesreći potroši se i do 40 jedinica krvi, za šta je bilo neophodno 40 davalaca"
U Zavodu za tranfuziju Kliničkog centra za slučajeve urgentnih i vanrednih stanja nedjeljno se izda i do 150 jedinica krvi više u odnosu na prethodne mjesece. Iako Zavod raspolaže dovoljnim količinama krvi, transfuziolozi apeluju na građane da doniraju krv i na taj način pomognu da se zalihe sigurne krvi zadrže na optimalnom nivou. Oni su upozorili da je u ljetnjim mjesecima, zbog većeg broja građana koji pristižu u državu i učestalijih saobraćajnih nesreća, znatno povećana potreba za dragocjenom tečnošću, a bitno smanjen broj dobrovoljnih davalaca.
Specijalista transfuziolog u Zavodu dr Nela Eraković objašnjava da su uobičajene nedjeljne potrebe za pripremom krvi oko 450 jedinica, dok se u ovom periodu sedmično potroši i do 600 jedinica sigurne krvi.
"Znatno je povećan broj urgentnih stanja koja se primaju u Klinički centar kao jedinu instituciju tercijalnog nivoa. Samo za jednog pacijenta povrijeđenog u saobraćajnoj nesreći potroši se i do 40 jedinica krvi, za šta je bilo neophodno 40 davalaca", kaže dr Eraković.
Daju krv jedino bližnjima
Stoga je, kako ona dodaje, organizovanje akcija dobrovoljnog doniranja krvi jedini način da Zavod održi zalihe dragocjene, tečnosti, jer je odziv dobrovoljnih davalaca krvi u Crnoj Gori i dalje na nezadovoljavajućem nivou:
Dr Nela Eraković
"Nivo davalaštva krvi u Crnoj Gori i dalje je niži od standarda Svjetske zdravstvene organizacije. Građani kod nas jedino su raspoloženi da daju krv ljudima koje poznaju članovima porodice, rodbini, prijateljima, ali je nivo svijesti o koristi i potrebama za dobrovoljnim davanjem još nizak. To je najveći problem".
Da bi jedna država raspolagala dovoljnim količinama krvi za redovno liječenje pacijenata, zbrinjavanje urgentnih stanja i slučajeva u vanrednim situacijama, kako dodaje, prema preporukama SZO neophodno je da se davalaštvo kreće između četiri i pet odsto, dok je kod nas tek 2,14 odsto.
Radi se na regrutovanju
Drugi problem je, smatra ona, nepovoljna struktura davalaca krvi, jer je veći procenat porodičnih namjenskih, u odnosu na dobrovoljne davaoce.
"Taj odnos je dugo bio 80 naprema 20 odsto, ali uspjeli smo da napravimo iskorak, pa je promijenjen na 70 naprema 30", tvrdi dr Eraković.
Ona ističe da se kontinuirano radi na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva i regrutovanju dobrovoljnih davalaca krvi kod mladih ljudi, u okviru predmeta zdravi stilovi života i organizovanjem predavanja među srednjoškolcima i studentima.
Velika akcija dobrovoljnog davalaštva krvi najavljena je, u organizaciji Crvenog krsta, za 19. jul u Andrijevici, dan kasnije krv će u Zavodu donirati članovi KDD "23. oktobar", a potom 27. jula predstavnici MUP-a.
Galerija
( Tanja Jovanović )