Skuplja struja (ni)je opravdanje za veće cijene hrane

Povećanje cijena električne energije od 1. avgusta ne može biti opravdanje za bilo kakvo povećanje cijena osnovnih životnih namirnica jer je, prema analizi promjena posljednjih godina, cijena za mala i srednja preduzeća značajno smanjena.

Mala privreda, gdje se ubrajaju pekare, mljekare, marketi, ugostiteljski objekti, plaćala je skuplju struju čak i od pojedinih članica Evropske unije, dok u aprilu 2011. nije značajno, oko 33 odsto, pojeftinila.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ne očekuje da će proizvođači hrane posegnuti za višim cijenama, makar ne za neki dogledni period, između ostalog, i zbog sve nižeg standarda građana.

Oni će, smatra Kostić, prvo vidjeti kakav je postojeći nivo tražnje za proizvodima i u skladu s tim procijeniti kakav bi efekat na taj nivo imalo eventualno korigovanje cijena njihovih proizvoda na više.

“Ne očekujem da proizvođači hrane povećaju cijene svojih proizvoda, nakon povećanja cijene struje jer je opšti nivo tražnje, zbog ukupne ekonomske situacije i sve nižeg standarda stanovništva relativno redukovan”, rekao je Kostić “Vijestima”.

On ocjenjuje da je mogućnost gubitka prihoda u slučaju povećanja cijena prehrambenih proizvoda potpuno otvorena jer uprkos činjenici da je tražnja za tom vrstom proizvoda prilično neelastična, vjeruje da bi dalji rast cijena kod potrošača izazvao dalje smanjenje potrošnje.

"To bi u konačnom moglo da rezultira manjim prihodima od prodaje kod proizvođača. U svakom slučaju, cijene proizvoda pa i prehrambenih, u rijetkim slučajevima se automatski koriguju na više, pa i to treba imati u vidu”, dodao je Kostić.

Poljoprivrednici ne isključuju rast cijena

Iako cijene još kalkulišu, na osnovu dozvoljenih prihoda energetskim preduzećima, struja će za preduzeća i dalje biti oko 30 odsto jeftinija u odnosu na 2008. i 2009. godinu. To su objavili iz Vlade, a potvrdili iz Regulatorne agencije za energetiku.

S druge strane, iz Poljoprivredna unija Crne Gore najavila je da će definisati predlog mjera koje bi bile primijenjene nakon poskupljenja električne energije.

Električna energija je samo jedan od činilaca koji određuju maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, ali je njihovim proizvođačima upravo to bio izgovor za niz poskupljenja prethodnih godina

“Za sada ne možemo konkretno da otkrivamo o kakvim se mjerama radi, ali će biti takve da spriječe povećanje cijena poljoprivrednih proizvoda nakon 1. avgusta”, saopšteno je nezvanično “Vijestima” iz Unije.

Električna energija je samo jedan od činilaca koji određuju maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda, ali je njihovim proizvođačima upravo to bio izgovor za niz poskupljenja prethodnih godina. U aprilu prošle godine nije došlo da pada cijena, iako je struja pojeftinila, a prodavci su upravo to obrazložili “time što električna energija nije jedini parametar koji utiče na formiranje cijena proizvoda”.

Cijene poljoprivrednih proizvoda, uključujući hljeb, mlijeko i ostale osnovne životne namirnice, konstantno rastu, ali još nije zabilježeno da dođe do značajnijeg pada cijena, na talasu smanjenja nekih troškova koji utiču na njihovo formiranje.

Zahvaljujući potpuno liberalizovanom tržištu hrane, domaći proizvođači su dominantni jedino na dijelu hljeba, peciva i donekle mlijeka i mliječnih proizvoda.

Sve je skuplje

Sagovornici „Vijesti” iz nekoliko pekara kazali su da ih od viših cijena struje, više zabrinjavaju najave poskupljenja brašna u Srbiji. Tamošnji proizvođači su upozorili da će rast cijene ovogodišnjeg roda pšenice zabilježen tokom žetve dovesti do povećanja cijene brašna, a shodno tome i skuplji hljeb od septembra. Ipak, u Srbiji je u nekoliko navrata došlo i do pojeftinjenja brašna iz domaćih izvora, zbog smanjenja marži trgovaca. Crna Gora ne uvozi pšenicu samo iz Srbije, već je može naći i jeftinije, što je bio slučaj u prethodnimmjesecima.

Upoređivanje cijena niza artikala, prema podacima Monstata, pokazuje da je u proteklih nekoliko godina praktično sve skuplje. Cijena električne energije za građane od 1. avgusta da poskupi drugi put zaredom ove godine. Iz Vlade i RAE saopštavaju da će biti na nivou od 2009, a ta godina je upravo mjerilo kada su cijene dostigle najveći nivo. Najave iz RAE da će cijene struje narednih godina samo rasti, ne daje prostora za optimizam kada je taj trošak u pitanju.

Upoređivanje cijena niza artikala, prema podacima Monstata, pokazuje da je u proteklih nekoliko godina praktično sve skuplje

Hrana i bezalkoholna pića su tokom prošle godine poskupili za preko dva odsto, od čega hljeb i žitarice čak 9 odsto. Skuplja su i ulja i masti, i to 19 odsto, voće šest odsto, povrće 8,5, telefonske usluge dva odsto, a farmaceutski proizvodi više od 18 odsto.

Cijene goriva su značajnije povećane posljednjih par godina, pa je litar dizela 2010. godine bio skuplji čak 22,24 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a u prošloj je skočio za dodatnih 16,26 odsto. Najprodavaniji benzin od 95 oktana u 2010. godini poskupio je 18,7 odsto, a u prošloj godini za još 12,29 odsto. Sadašnje cijene goriva, koje su značajno niže od gornjih rekorda postignutih prije par mjeseci, morale bi da pojeftine u prosjeku za 13 odsto da bi se vratile na nivoe iz avgusta 2010. godine.

Cijene goriva vraćene na jesenji nivo

Osim struje, poskupljenja su pravdana i cijenama goriva, koje su takođe tokom ove godine dostigle maksimume, ali su se nedavno ipak vratile na nivoe s jeseni prošle godine. Gorivo koje značajno utiče na cijenu prehrambenih proizvoda i ostale komercijalne svrhe znatno su niže od tržištnih, zahvaljujući smanjenju akciza prije više od godinu.

Litar dizela za proizvođače sada košta 1,04 eura, što je za čak 21 cent manje nego za građane.

( Rajko Milić )