Staljin najstrašnija figura prošlosti
"Dokumentarnu knjigu o Staljinu bilo bi vrlo teško napisati pošto su mnoge arhive uništene", objasnio je pisac
Edvard Stanislavovič Radžinski, poznati ruski prozni i dramski pisac, scenarista i televizijski stvaralac, promovisao je nedavno svoje najnovije djelo – umjetničko-dokumentarni istorijski roman pod nazivom „Apokalipsa po Kobi. Josif Staljin“.
U osnovi ove najnovije knjige Radžinskog leži neobičan rukopis koji je autor dobio. Kako je navedeno u uvodu, “ovaj tekst nam ponovo otrkiva potonulu Atlantidu, zemlju po imenu SSSR i njenu najstrašniju i najtajanstveniju figuru Josifa Staljina.
Sam pisac, pak, priča kako je rukopis dobio u Parizu1976.
"Živio sam tada u malom hotelu 'Delavigne' u Latinskom kvartu. Došao sam na premijeru svoje drame i prije početka predstave sam dao intervju jednom pariskom listu. Sljedećeg dana portir mi je uručio jednu tešku kovertu", sjeća se pisac. Anonimni autor, koji se predstavljao kao 'Kobin prijatelj' predao je Radžinskom svoje zapise o Staljinovom životu i smrti.
"Dokumentarnu knjigu o Staljinu bilo bi vrlo teško napisati pošto su mnoge arhive uništene", objasnio je pisac.
"A istorijski roman, ipak, lakše nastaje. Počeo sam tu akciju koju sam loše osmislio još prije desetak godina, nadajući se da će za jednu godinu sve biti završeno. Ali, proces je zastajao i odugovlačio se.
Da nije bilo nekih povoljnih okolnosti, sumnjam da bi roman još bio završen. Rad na ovoj knjizi bio je vrlo interesantan jer u pitanju je bila fantastična epoha, velika farsa", kaže autor.
Edvard Stanislavovič je rekao da nema naučnog redaktora ili konsultanta.
"Ta dužnost je iščezla poslije perestrojke, ja sam radio ono što bi obično trebalo da čine profesionalni istoričari i tako zamjenjujem cio institut. I u tom procesu istorija se obogaćuje novim podrobnostima",priznaje pisac-istraživač. Pri tome je Radžinski primijetio kako u Rusiji svi znaju tri stvari: kako pobijediti protivnički fudbalski tim, kako upravljati državom i ko je u stvari bio Staljin.
"Zato je svejedno šta god ja napisao u knjizi, jer će svi reći da sam pogriješio", dodao je on.
Odgovarajući na pitalje ITAR-TASS-a u čijim je prostorijama inače knjiga promovisana, kako je reagovao na vijest o Staljinovoj smrti, Edvard Radžinski je rekao da je njegovo osjećanje bilo dvojako.
"Živio sam pored Sale stubova u kojoj je bio postavljen Staljinov odar u martu 1953. godine i prošao sam pored njega kao i beskrajne kolone sovjetskih građana. Tih dana sam pročitao sva sabrana Staljinova djela i zapazio jednu pojedinost koja mi se učinila zastrašujućom: svi njegovi neprijatelji su mu najprije bili prijatelji i to me je primoralo da se duboko zamislim pred činjenicom kako je moguće da tako podozriv čovjek, kakav je Staljin bio, nije odmah prepoznao svoje neprijatelje? Tu mi nešto uopšte nije štimalo", rekao je pisac.
Putin će biti interesantan naučnicima
Što se, pak, tiče savremenih političkih lidera, Radžinski sada i ne pomišlja da o njima piše knjige.
"Ipak sam ja završio istorijsko-arhivarski fakultet, i meni je kao istoričaru neophodna distanca, potrebno je da prođe vrijeme", rekao je pisac i pri tom izrazio uvjerenje da će ličnost Vladimira Putina biti interesantna naučnicima, tim prije što je na vlasti 12 godina, a to je veliki period u istoriji.
Radžinski je izrazio sumnju da bi ovo njegovo djelo moglo uskoro biti prikazano i u pozorištu.
" Kao i prije, ja pišem drame, ali nakon što su ih postavili Efros i Tovostonogov, neophodno mi je malo zgrijavanja", kazao je on. U svom stvaralačkom prtljagu ovaj dramaturg nosi četiri drame.
"Jedna je o Francuskoj revoluciji sa naslovom 'Krvnik', a tu je i drama o Jekatarini Velikoj. Štampaću ih, a o konkretnom njihovom scenskom izvođenju do sada nisam još razmišljao", kaže autor.
Edvard Stanislavovič Radžinski je navršio 75 godina. Postao je poznat kad mu je Anatolij Efros u pozorištu Lenjinski Komsomol postavio dramu “104 stranice o ljubavi” po kojoj je kasnije snimljen i film “Još jednom o ljubavi” s Tatjanom Doronjinom i Aleksandrom Lazarevim u glavnim ulogama. I druga djela su mu često izvođena u pozorištima u zemlji i inostranstvu.
Najpoznatije su mu istorijske drame “Lunin ili smrt Žaka”, “Razgovori sa Sokratom“, i “Teatar vremena Nerona i Seneke”. Takođe je pisao i filmska scenarija, a 1980. je počeo da radi i na televiziji.
Od 1990. Radžinski piše naučnopopularna djela o tragičnim periodima ruske i svjetske istorije, o znamenitim istorijskim ličnostima. Takođe je pravio televizijske emisije iz serije “Zagonetke istorije”. Knjige su mu prevođene na engleski, njemački, francuski, španski, portugalski, grčki, danski, švedski i druge jezike. Svjetski bestseleri su mu postali biografije o Nikolaju II , Rasputinu i Staljinu .
( Branko Rakočević )