Špindeleger: Sad znate ko su vam pravi prijatelji u Evropi

Vicekancelar i ministar vanjskih poslova Austrije Mihael Špindeleger ocijenio je da je sastanak ministara na kojem se raspravljalo o otvaranju pregovora za članstvo u Evropskoj uniji pokazao ko su prijatelji Crne Gore, a koje bi države rado izbjegle dalji proces proširenja.

Špindeleger je u intervjuu za “Vijesti” kazao i da će izvještaj EUROPOL-a o borbi protiv kriminala u Crnoj Gori biti dobar impuls svim članicama EU.

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora još puno raditi kako bi postigla rezultate u borbi protiv kriminala, korupcije, ali i reformi pravosuđa koja je ključ za povjerenje građana u sudski sistem.

Šta mislite o napretku Crne Gore? Da li je situacija u Crnoj Gori dobra, kako to tvrde visoki zvaničnici Vlade, ili ipak zahtijeva još mnogo rada i reformi, što se može čuti od opozicije i civilnog sektora?

Austrija je, generalno, za to da sve zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU. Želimo da to postanu do 2020. godine

Prvo se mora uzeti u obzir šta je Crna Gora postigla posljednjih nekoliko godina. Shvatate da je bilo mnogo koraka naprijed, a napredak se posebno vidi ako ga sagledate sa strane kao objektivni posmatrač. Da bi se napredovalo na putu evropskih integracija moraju se ispuniti mnoge obaveze, Crna Gora se mora suočiti sa mnogim izazovima. Smatram da je do sada postignut dobar razultat, ali na daljem putu će biti dosta teško za Crnu Goru. Zašto smo odlučili da Crna Gora počne pregovore baš poglavljima 23 i 24? Zato što znamo da postoji mnogo problema. Znamo da je crnogorskom pravosuđu neophodna reforma, ali mislim da to ne treba da radite samo zbog EU, već da bi crnogorski građani vjerovali u sudski sistem, izbor sudija...Mnogo toga je pred vama.

Zašto su neke članice EU, poput Švedske, Francuske i Holandije bile kritički nastrojene tokom ministarskog sastanka u Briselu? Kakva je bila atmosfera na sastanku i da li je bilo povišenih tonova u izlaganjima pojedinih ministara?

Diskusija u EU u vezi sa procesom proširenja nikada nije pitanje gdje će se se sve zemlje članice saglasiti. Postigli smo da Hrvatska bude članica, Srbija kandidat, a otvoreni su pregovori sa Crnom Gorom. Naravno, neke zemlje su kritički nastrojene i smatraju da EU nije potrebno dalje proširenje, već unutrašnje reforme kako bismo adekvatno odgovorili na krizu u eurozoni i prevazišli druge probleme. Diskutovati o proširenju je i ovoga puta, kao uostalom i uvijek, bilo teško, a tokom diskusije se može vidjeti ko su nečiji prijatelji, a ko su zemlje koje su kritički nastrojene. Austrija je procijenila da je Crna Gora uradila puno, iako ne sve, ali dovoljno da nastavi sa procesom, zbog čega smo i podržali predlog da se otvore pregovori.

Zbog čega su šefovi vlada i država tražili da EUROPOL da svoje mišljenje oko borbe protiv kriminala u Croj Gori?

Mislim da je EUROPOL dobro poznata organizacija sa mnogo iskustva širom Evrope i ono što ima da kaže je uvijek dobar impuls za svaku zemlju, pa i za Crnu Goru. Smatram da je za ljude u Crnoj Gori dobro da se nešto uradi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a to je i obaveza svake zemlje u procesu pregovora. Za većinu zemalja zapadnog Balkana, a time i Crnu Goru, organizovani kriminal je veliki problem.

Da li se Austrija umorila od proširenja? Kakvu korist Austrija može imati od Crne Gore, kao članice EU?

Nikada nisam čuo za slučaj da se neko iz Crne Gore nije valjano uklopio u austrijsko društvo

Austrija je, generalno, za to da sve zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU. Želimo da to postanu do 2020. godine. Znamo da je to veliki izazov, ali smatramo da su te države dio Evrope i da treba da se integrišu. Neke članice nijesu za to, ali Austrija se za to uvijek bori, a to je naša inostrana politika mnogo godina. Nije da Austrija ima korist od toga što će Crna Gora postati članica, ali region pripada Evropi. Uz to, dobro je da građani Crne Gore osjete šta je biti dio EU.

Koje su prepreke za austrijske investitore da ulažu u Crnu Goru, odnosno crnogorske proizvođače da proizvode plasiraju u Austriji?

Svako je pozvan da investira ili plasira svoje proizvode u Austriji, pa bi bilo interesantno da crnogorske kompanije to učine. Austrijske kompanije su zainteresovane da ulažu u ovaj region, što dovodi do nadmetanja među državama. Da li će investirati u Makedoniji ili Crnoj Gori zavisi od okolnosti, zakonodavnog okvira. Investitorima je neophodna sigurnost da vlada i institucije sistema rade kako treba.

EU ne može uticati na povratak Đukanovića

Crnogorski šef diplomatije Milan Roćen je najavio da će podnijeti ostavku. Šta mislite o tome i da li smatrate da bi za Crnu Goru bilo dobro ukoliko bi bivši premijer i aktuelni predsjednik DPS-a Milo Đukanović odlučio da se vrati na javnu funkciju?

Čuo sam da je Milan Roćen, inače veoma dobar diplomata, odlučio da se povuče. Njegovo je da odluči hoće li ili neće ostati na funkciji. To zavisi od svakog političara da kaže da ili ne političkoj karijeri. Čak i gospodin Đukananović treba da odluči sam hoće li se vratiti u politiku i neku javnu funkciju. EU na to ne može uticati.

Da li je za Crnu Goru dobro to što su isti ljudi na vlasti više od 20 godina?

Sve zavisi od ljudi. Ako ste odličan čovjek i dobar lider, onda je to dobro za zemlju. Ako ne radite prave stvari, onda to uopšte nije dobro, ali u krajnjem, za sve su građani odgovorni, jer oni biraju svoje vođe.

Crnogorci primjerni građani Austrije

U Austriji je oko 3.000 Crnogoraca. Čime se bave? Da li ste do sada imali neki problem sa crnogorskim državljanima?

Mnogo ljudi, koji su porijeklom iz drugih država, živi u Austriji, pa tako i Crnogoraca. Nikada nisam čuo za slučaj da se neko iz Crne Gore nije valjano uklopio u austrijsko društvo. Ono čime se bave i da li imaju posao zavisi od drugih faktora, odnosno obrazovanja, sposobnosti...

Da li će eurozona preživjeti krizu i koji je najbolji način za to?

Potpuno sam ubijeđen da ćemo veoma brzo prevazići krizu. Evropski savjet je donio odluke i smatram da će one vrlo brzo dati dobre rezultate. Očekujem da će euro uskoro postati jedna od najpriznatijih svjetskih valuta.

Galerija

( Tina Radulović )