Hoće li se srednjovjekovni grad Svač probuditi iz sna?

Na nevelikoj uzvišici pored Šaskog jezera, na desetak kilometara od mora, u komšiluku Ulcinja u kamenjaru i trnju spava srednjovjekovni episkopski grad Svač. Kako se vjeruje, nastao je na temeljima ilirske gradine.

Stotinama godina na toj uzvišici punim plućima mirisali su život i more, kovao se novac i gradile crkve. Zapamtio je Svač najezdu Mongola i rušenja, a u viševjekovni san je uronio kada su Osmanlije preskočile Bosfor i na duži period nastanile se na Balkanu.

Danas Svač, iako je samo na papiru zaštićeni spomenik kulture, spava na istom brdu kao u vremenu kada su ga osvojili Turci, samo što sve više liči na razvalinu i što sve nečujnije šapuće o svojoj istoriji, o crkvama kojih je bilo koliko dana u godini, o vremenima koja su protutnjala preko njega. Svi dolazili i odlazili, neki rušili i podizali, drugi gradili i osvajali jedino država kojoj je stotinama godina pripao u nasljeđe nikako da navrati.

Prva arheološka istraživanja Svača rađena su prije skoro tri decenije, daleke 1985. godine. Plan je da se nakon tolike pauze istraživanja nastave ove jeseni i to bi iz vjekovnog sna moglo probuditi grad koji bi, makar kako očekuju arhelozi a obećava legenda i predanje, mogao da ispriča toliko toga.

"Prva arheološka istraživanja rađena su 1985. godine. Riječ je o sondažnim istraživanjima prilikom kojih je prikupljeno dosta pokretnog arheološkog materijala koji je datiran i uglavnom je riječ o srednjem vijeku. Tada je bio plan da se sljedeće godine nastave sistematska istraživanja, ali do toga nije došlo. Moj plan je bio da istraživanja traju deset godina i da se Svač do kraja istraži. Ove godine će se nastaviti istraživanja, arheolozi će na Svaču raditi 70 dana i to bi trebalo da krene na jesen", kaže arheolog Mileva Nikolaidis, direktorica Muzeja u Ulcinju.

"Postoji legenda da je grad Svač sa okolinom u srednjem vijeku imao crkava koliko dana u godini"

Ona kaže da je 1985. godine urađeno rekognosciranje, što znači da je teren pregledan i da su ubilježeni i popisani svi podaci i mjesta koja mogu biti interesantna.

"Postoji legenda da je grad Svač sa okolinom u srednjem vijeku imao crkava koliko dana u godini. Međutim, rekognosciranjem na terenu utvrdili smo da tamo postoji osam crkava. Dvije su katerdralne i šest je u temeljima. Kada su rađena ta prva istraživanja postojala je divna ideja da se do grada dovede put i da konzerviramo jednu od dvije velike crkve Svetu Mariju ili Svetog Jovana Krstitelja i da u jednoj od njih izložimo sav materijal koji tamo pronađemo. Žalosno je što je taj plan propao jer nije bilo novca, a te crkve su sada nakon skoro tri decenije jako oronule", kaže ona.

Svač je imao vrlo burnu istoriju.

"Pretpostvalja se da je riječ o ilirskoj gradini. Stefan Nemanja je 1183. godine napravio episkopski grad Svač. Mongoli su ga uništili 1242. godine dolazeći sa sjeverozapada. Jelena Anžujska (supruga srpskog kralja Uroša I), koja je boravila na tom prostoru, obnovila je grad. Ona je za svoju dušu, pošto je bila katolkinja, obnovila u gotičkom stilu crkvu Svete Marije, a svom mužu je posvetila crkvu Svetog Jovana Krstitelja građenu u romaničkom stilu. Obje crkve su nastale 1300. godine. Grad je u svoje vrijeme intenzivno živio, imao je svoju kovnicu novca i tako je trajao do dolaska Turaka, kada je postao mrtav grad" kaže Nikolaidis.

Zašto je i kako Svač prestao da živi, arheolozi nijesu do kraja sigurni.

"Postoji više opcija. Ili je bila neka velika kuga koja je opustošila grad ili ga je uništio neki razorni zemljotres koji su tada bili česta pojava. Moguće je da je najezdom Turaka uništen i napušten. Možda, prilikom predstojećeg istraživanja nađemo odgovor i na to pitanje i dođemo i do starijih arheoloških nalaza. Prethodnim istraživanjima, osim srednjovjekovnih ostataka, našli smo i ulomke i fragmente ilirske keramike, grčke, rimske. Našli smo i metalni novac, ali nijedan nije bio svački. Nijesmo našli ni tadašnji novac Ulcinja, pošto je i on imao kovnicu novca. Uglavnom je tu riječ o skadarskom i kotorskom novcu. Svakako, postoji mogućnost da ćemo već na jesen doći do pravog materijala koji nas interesuje", kaže ona.

Galerija

( Miodrag Babović )