Kako udruženja potrošača u Hrvatskoj štite građane: Tužbe protiv 8 banaka
U Crnoj Gori je i dalje u "proceduri" zakon o zaštiti klijenata, a za većinu banaka je potpuno normalno da mijenjaju iznose kamata u toku trajanja otplate kredita
Dva udruženja potrošača u Hrvatskoj "Franak" i "Potrošač" su u ime više desetina hiljada građana podnijeli tužbe protiv osam banaka u toj državi zbog valutne klauzule u švajcarskim francima i jednostrane promjene kamatne stope.
Posao zastupanja oštećenih klijenata ili, kako navode hrvatski mediji, "borbu Davida i Golijata" prihvatila je zagrebačka advokatica Nikol Kviatkovski, a tužene su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Erste & Steiermärkische Banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP banka, Société Générale – Splitska banka i Volksbank.
Na prvom ročištu, koje je održano prije dva dana, sudija Radovan Dobronić vratio je tužbu na doradu, odnosno dao je udruženjima rok od 60 dana za dodatno obrazloženje kolektivnog interesa i preciziranje vremenskog razdoblja na koje se tužbeni zahtjev odnosi, za svaku od osam banaka posebno. Potom će i banke imati rok od 60 dana da se izjasne o izveštaju tužilaca.
"Tužbu temeljimo na tome da smatramo da su se banke netransparentno ponašale kada su potrošačima ponudile kredite u švajcarskim francima, jer se radi o rizičnoj valuti – valuti koju Hrvatska narodna banka (HNB) ne štiti. HNB štiti kunu u odnosu na euro, a ne štiti je u odnosu na švajcarski franak, i to po našoj ocjeni nije bilo pošteno prema potrošačima jer su oni, ipak, obični građani. Što se tiče promjenljive kamatne stope, radi se o tome da banka jednostranom odlukom tu kamatnu stopu mijenja, a vi nemate mogućnost na tržištu provjeriti osnovanost tog povećanja", kazala je za "Slobodnu Evropu" Kviatkovski.
Predsjednica udruženja "Franak" Petra Rodik je kazala da je njoj rata u početku bila 350 eura, sada je 560 eura, a u jednom trenutku je bila i 630 eura.
U Crnoj Gori je i dalje u "proceduri" zakon o zaštiti klijenata, a za većinu banaka je potpuno normalno da mijenjaju iznose kamata u toku trajanja otplate kredita čak i za one koji su vezani za euro. Zvanični bankarski ombudsman nema velika ovlašćenja, a NVO Građanski ombudsman u domaćem pravnom sistemu ne može da se izbori ni za najnormalniju stvar da oni kojima je falsifikovana dokumentacija da su žiranti ne treba da vraćaju te kredite.
U Srbiji klijenti već dobijaju banke na sudu
U Srbiji je u maju prošle godine usvojen Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga prema kome kamate u svim bankarskim ugovorima moraju da budu precizno određene, a banke više ne mogu jednostrano da mijenjaju uslove zaduživanja.
Međutim, banke su i dalje nastavile da izbjegavaju zakonske obaveze zbog čega je Udruženje bankarskih klijenata "Efektiva" prije 15 dana pozvalo građane i privrednike, da im se jave radi pokretanja sudskih sporova čiji je cilj novčana nadoknada štete.
"Vjerujemo da nakon četiri prvostepene presude, koje su posljednjih mjeseci donijete u Prvom osnovnom sudu u Beogradu, nema razloga za dalje čekanje, a naročito uzimajući u obzir da banke ne prihvataju mirno rješenje problema", saopštilo je Udruženje.
Udruženje "Efektiva" predložilo je četiri modela rješenja, da bi se izbegli sudski sporovi i dodatni troškovi bankama - uplatu više naplaćenog novca, sa zateznom kamatom, na račun korisnika kredita, odbijanje tog iznosa od ostatka glavnice kredita, storniranje cijelih ili djelimično, mjesečnih rata u iznosu novca za povraćaj ili smanjenje postojeće kamate na te kredite, kako bi se kompenzovao novac koji građani potražuju.
( Goran Kapor )