Svi zaćute kad se krene prema Đukanoviću

Za sedam godina implementacije Zakona o slobodnom pristupu informacijama bilo je mnogo kršenja, a samo je NVO MANS tim povodom podnijela 7.000 tužbi Upravnom sudu.

To je saopšteno na okruglom koji je organizovao MANS, a poručeno je kako je najveći problem to što niko nema ovlašćenja da pokrene prekršajni postupak ukoliko dođe do povrede prava na slobodan pristup informacijama.

Direktor monitoring programa Vuk Maraš saopštio je da mnoge istitucije nijesu želele da daju informacije čak i kada ih je na to obavezivao Upravni sud:

“Gotovo 80 odsto presuda donijeto u korist MANS-a, i pitanje je zašto u kompletnom sistemu državne uprave niko do sad nije snosio odgovornost za kršenje ovog Zakona”.

On je ocijenio i da se lakše dolazi do podataka koji ne mogu nikoga ugroziti, ili ukazati na kršenje zakona, posebno kada se radi o funkcionerima na najvišem nivou, upozorivši da je “novi Zakon koji treba da se usvoji u Parlamentu, korak unazad u odnosu na prethodni”.

"Niko ne vidi probleme"

Finansijska menadžerka NVO Ekspeditio Biljana Gligorić kazala je kako je slobodan pristup informacijama bitan za održivi razvoj Crne Gore, ocjenjujući da “institucije nijesu otvorene za saradnju”.

Kao primjere, ona je navela - zaobilaznicu u Kotoru i hidrolektranu Morača, naglašavajući kako građani nemaju osnovne informacije o tim projektima:

“Uzalud ih i tražimo kad ne postoje, niti ko vidi problem u tome”.

Profesorica Građevinskog fakulteta Jelisava Kalezić ukazala je na to da je planiranje prostora i njegovo korišćenje oblast koja je, iako nije bilo za očekivati, itekako podložna korupciji:

“A ne bi li se to promijenilo, prvi korak je jasan i primjenljiv Zakon”.

Ućutale institucije

Novinarka “Vijesti” Aida Skorupan Sadiković, govoreći o praktičnoj primjeni Zakona u istraživačke svrhe, kazala je da je prilikom rada na tekstu o lažnom izvozu nafte preko graničnog prelaza Kula, u početku lako dolazila do informacija sa kosovske strane, ali su problemi nastali u Crnoj Gori.

“Tim poslom, građani su oštećeni za 20 miliona eura, a tu je bila uključena i carina i policija. U početku sam lakše dolazila do informcija, ali su kasnije počeli problemi, pa je i mojoj majci stigla poruka da me upozori da pazim šta istražujem”.

Ona je pojasnila da je na probleme naišla kada je utvrdila “da je fiktivni izvoz nafte i šverc cigara državni posao i da iza toga stoje bliski rođaci Mila Đukanovića”.

“Institucije su tada ućutale”.

Zaštitniku za ljudska prava podnijeto 489 pritužbi

U Izvještaju o slobodnom pristupu informacijama za period od januara 2011. do juna 2012. godine, koji je juče podijeljen, piše da je ta NVO državnim institucijama i organima lokalne samouprave podnijela 14.000 zahtjeva, da su odgovore dobili u 41 odsto slučajeva, a u 37 procenata zahtjeva institucije nijesu imale tražene informacije ili su bile nenadležne. U šest odsto slučajeva tražene informacije su proaktivno objavljene, a samo jedan odsto primjera su proglašene tajnim.

Za period januar 2011–jun 2012. godine pred Upravnim sudom MANS je po osnovu 2.284 zahtjeva za pristup informacijama pokrenuo postupak, koji je odluku donio u 87 odsto slučajeva, od čega je 84 procenta presuda donijeto u korist MANS-a.

Pred Vrhovnim sudom, kako piše u Izvještaju, podnijeta su 203 zahtjeva za vanredno presipitivanje odluka Upravnog suda, koji je odlučio po 196 zahtjeva. U 98 slučajeva poništena je presuda Upravnog suda.

Zaštitniku za ljudska prava podnijeto je 489 pritužbi, od kojih nije prihvaćeno njih 348 i u tim slučajevima ombudsman je dao preporuku institucijama da donesu rešenje po presudi.

Galerija

( Tanja Pavićević )