Paraglajding u Crnoj Gori: Vozi se bez dozvole i znanja
Osim hrabrosti, potreban je i novac. Upućeni tvrde da se oprema - krilo, sjedište i rezervi padobran, ne mogu kupiti ispod 2.000 eura
Brojni poznavaoci paraglajdinga tvrde da u toj oblasti, u Crnoj Gori, vlada haos.
Mnogi, prema istim tvrdnjama, lete bez dozvole i potrebnog znanja.
Prije svakog leta, piloti su dužni da o tome obavijeste kontrolu leta na tivatskom aerodromu, ali to niko od njih ne čini. Iznad Budve, odnosno poletišta na Brajićima, nalazi se i rezervni koridor za avione koji slijeću na aerodrom u Tivtu.
Svaki zaljubljenik u taj adenalinski sport, može, ukoliko je dovoljno hrabar, odmah početi da se njime i bavi.
Osim hrabrosti, potreban je i novac. Upućeni tvrde da se oprema - krilo, sjedište i rezervi padobran, ne mogu kupiti ispod 2.000 eura.
Samozvani piloti srljaju u smrt
Rukovodilac Centra za obuku Parglajding kluba "Dynamic" Dušan Simović kazao je “Vijestima” da su svi incidenti, pa i dva posljednja na Brajićima, posljedica grešaka navodnih pilota iz inostranstvu.
Nijedan ozbiljniji incident nije bio, kako tvrdi, posljedica greške pilota iz Crne Gore.
“Svi incidenti desili su se na primorju, odnosno turističkim mjestima u koja dolaze samozvani 'piloti' sa svih strana svijeta, tačnije ljudi koji imaju paraglajdere i obavljaju komercijalno letjenje, što je nedopustivo. Mora postojati bolji uvid u to stanje da se vidi ko leti na koji način i da li ima odgovarajuće dozvole, jer situacija je takva da neko u prolazu izvadi paraglajder i poleti, a da nema nikakvoga upozorenja gdje i dokle može da leti, odnosno da li uopšte smije da leti”, kazao je Simović.
On je rekao da će istraga pokazati da li su ti piloti bili osposobljeni uopšte da to rade, ali je naglasio da će najveću štetu trpe piloti iz Crne Gore.
Pojasnio je da je dozvola za letjenje paraglajdingom neophodna, da dozvole izdaje Agencija za civilno vazduhoplovstvo. Ista institucija nostrifikuje i strane dozvole, za šta postoji posebna procedura i izdaje dozvolu ljudima koji su polagali pilotski ispit u Crnoj Gori.
Na pitanje ko kontroliše i zavodi red u toj oblasti, Simović kaže da to radi Agencija, s tim što na registrovanim terenima kontrolu obavljaju operatori letilišta, odnosno onaj ko je nadležan za određeno letilište koje je registrovano.
“Brajići su izvanredna lokacija. Kada smo radili Svjetski kup u Budvi, gdje je pod našom i kontrolom Vazduhoplovnog saveza obavljeno oko 500 letova za pet dana, bez ijednog incidenta, dobili smo uvjeravanja da je teren za letjenje na Brajićima ravan najpoznatijem letilištu, Oludeniz u Turskoj.
Na veliku žalost nas pilota iz Crne Gore i ostalih dobronamjernih pilota koji dolaze u Crnu Goru, na veliku žalost Opštine Budva, iako oni to ne shvataju, situacija na Brajićima je dramatična zato što ne postoji volja da se tamo reguliše letjenje...
U Crnoj Gori, umjesto da se iskoristi prilika, ne samo na Brajićima, već i u Herceg Novom i u Baru, kao dio turističke ponude, da opština ustupi zainteresovanim klubovima te lokacije za poletišta da kontrolišu i uvedu red i organizuju letjenja, imamo situaciju da nam Opština Budva traži ogromna novčana sredstva za zakup tih nekoliko stotina kvadrata koji se nalaze na samoj ivici gradske deponije. Mislim da ovaj način sad kakav je ne odgovara nikome, najmanje odgovara nama pilotima, kazao je Simović.
Grković poginuo na Brajićima
Budvanin Stevo Grković ( 58) poginuo je juče oko 13.30, nakon što se paraglajderom otisnuo sa poletišta na Brajićima - izgubio je kontrolu, udario u dalekovod, zakačio na drvo iznad litice i sa više od 20 metara visine, pao na Jadransku magistralu.
Od zadobijenih povreda Grković je, kako je potvrđeno u budvanskoj policiji, preminuo je na licu mjesta.
Kako je „Vijestima“ rečeno, on je juče oko podne došao na Brajiće, na uzletište za parlaglajdere i uzletio.
Nedugo potom, udario je paraglajderom o lokalni dalekovod, izgubio kontrolu i aterirao na drvo.
Imajući u vidu da je u pitanju velika litica, iznad same magistrale, odmah nakon velike krivine kada se izlazi iz Brajića, Grković je pokušao da se izvuče i sam spusti niz drvo. U tome nije uspio i pao je na magistralu.
Od siline udara o asfalt, izdahnuo je na licu mjesta.
Očevici su ispričali da ni jedan od kanapa na paraglajderu nije bio pokidan, te da je on ispao iz korpe na kojoj je sjedio, te glavom sletio i udario u asfalt.
Vozači koji su bili očevici stravičnog prizora, pozvali su policiju, koja je zajedno sa ekipom Hitne pomoći i pripadnicima budvanske Službe zaštite i spasavanja stigla na lice mjesta.
Ljekarskoj ekipi, međutim, preostalo je samo da konstatuje smrt.
Nije prvi put da se na uzletištu paraglajdera na Brajića događaju incidenti - sredinom maja, ruski državljanin Mihail Zodin ( 57) pravim čudom je ostao živ , kada se nakon uzlijetanja zakačio na glavni dalekovod, gdje je punih pet sati visio iznad provalije duboke više od 50 metara, dok ekipe budvanske Službe zaštite i spasavanja nijesu uspjele da ga spasu sigurne smrti.
( Vuk Lajović, Dejan Peruničić )