Sosiete i CKB zvanično nijesu tražile spajanje
Spajanje CKB i Sosiete ženeral Montenegro banke aktuelizovano je prije godinu, kada se pominjalo da Sosiete odlazi sa crnogorskog tržišta. Sada, prema nezvaničnim informacijama, Sosiete ženeral Montenegro želi da preuzme CKB
Centralna banka nije dobila zvanično obraćanje Sosiete ženeral Montenegro i Crnogorske komercijalne banke koje se tiče njihovog spajanja, saopštio je danas guverner CBCG Radoje Žugić.
"Nemamo zvanično obraćanje prema Centralnoj banci tako da nemamo ni odgovor na to pitanje", rekao je Žugić odgovarajući na pitanje da li je tačno da Sosiete ženeral banka namjerava da preuzme CKB.
Spajanje CKB i Sosiete ženeral Montenegro banke aktuelizovano je prije godinu, kada se pominjalo da Sosiete odlazi sa crnogorskog tržišta. Međutim, sada, prema nezvaničnim informacijama, Sosiete ženeral Montenegro želi da preuzme CKB. Vlasnik CKB je OTP grupa sa sjedištem u Mađarskoj, koja je od Sosiete grupe preuzela Splitsku banku u Hrvatskoj.
Žugić je nakon sastanka sa direktorima komercijalnih banaka, sa ciljem sagledavanja ostvarenih indikatora bankarskog poslovanja, rekao da je jedna banka u sistemu ugrožena, ali nije želio da kaže koja.
On je podsjetio da su u sistemu bile tri ranjive banke.
"Danas imamo banke koje imaju adekvatnu solventnost, ali je neophodno napraviti novi kapital zbog povećanja rezervacija. Imali smo tri banke, stepen ranjivosti je smanjen kod dvije banke, gdje se izašlo iz krize. Jedna od banaka jeste ugrožena, ali ne možemo da govorimo imena banaka, ne smijemo ugroziti povjerenje i odnos prema bankama, ali generalnio sistem je i u ovom dijelu unaprijeđen s tim što vršimo frekventno monitoring tražeći od banaka da obezbijede svoju sigurnost koja može uticati i na stabilnost ukupnog sistema”, kazao je Žugić odgovarajući na pitanje koje tri banke su pod supervizijom što je navela i Misija Međunarodnog monetarnog fonda za Crnu Goru u novom izvještaju.
U izvještaju MMF-a navedeno je da, dok je cjelokupni bankarski sektor stabilan, vlasti treba neprestano da sprovode supervizorske akcione planove za slabe banke i intervenišu ako je potrebno.
"Uz veliki broj banka u odnosu na veličinu tržišta, vlasti treba da budu oprezne pri dodjeli novih bankarskih licenci i promovišu konsolidaciju. Tri male, nesistemske banke s kvalifikovanim revizijama su predmet supervizije, što je rezultiralo značajnim poboljšanjima u dvije banke, ali samo djelimična poboljšanja u trećoj. CBCG ne bi smjela da odloži intervenciju u bilo kojoj banci koja ne ispoštuje zahtjeve nadzora”, navodi MMF.
Žugić je saopštio da je finansijski sistem u protekloj godini značajno unaprijeđen i taj trend je nastavljen u 2018. godini. Zabilježen je rast depozita od 14,8 odsto u godišnjem uporednom periodu, što potvrđuje snažno povjerenje klijenata u bankarski sistem.
"Parametri likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti bilježe pozitivne trendove, a ono što posebno ohrabruje su podaci koji potvrđuju da jača kreditna podrška usmjerena ka privredi. Podrška realnom sektoru i valorizaciji naših resursa mora biti u fokusu poslovnih politika svih banaka“, istakao je Žugić.
On je kazao da je nivo kapitala u bankama, koji iznosi 503 miliona eura, pao prvi put u posljednje dvije godine zbog implementacije međunarodnih standarda.
"Imamo pad nivoa kapitala u bankama, sa malom stopom od 2,12 odsto, koji je posljedica dominantno objektivnih okolnosti, odnosno implementacije međunarodnog standarda finansijskog izvještavanja 9 kojim smo zamijenili standard 39", rekao je Žugić.
Time je, kako je objasnio, porastao nivo rezervacija za banke preko 19 odsto.
Na današnjem sastanku je, kako je saopšteno iz CBCG, izražena spremnost banaka da, u tijesnoj saradnji sa CBCG, nastave aktivnosti u pravcu daljeg smanjenja nivoa loših kredita, u funkciji, pored ostalog, i dodatnog snižavanja kamatnih stopa.
Razgovarano je i o unapređenju funkcionisanja Kreditnog registra, koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta podataka o zaduženjima pravnih i fizičkih lica, a time i boljoj i pouzdanijoj procjeni rizika pojedinačnih dužnika.
Kamate na istorijskom minimumu
Žugić je saopštio da su kamatne stope na istorijskom minimumu.
"Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa koju banke transparentno iskazuju iznosi 6,68 odsto. Dogovorili smo se da nastavimo trend daljeg smanjivanja, u funkciji kvaliteta života, standarda građana, ali i konkurentnosti naše realne ekonomije”, naveo je Žugić.
On je podsjetio da nivo loših kredita iznosi nešto malo iznad sedam odsto.
"Tu smo napravili snažan iskorak i zaključili da nastavimo sa aktivnostima, budući da je CBCG predložila produženje važenja Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju", rekao je Žugić.
( Biljana Matijašević )