Janša: Slovenija neće tražiti pomoć
Slovenački premijer Janez Janša danas je u Briselu odbacio špekulacije da bi Slovenija uskoro mogla zatražiti pomoć evropskih fondova za finansijsku stabilnost
"U ovom trenutku nema nikakva razloga za takve špekulacije", rekao je Janša.
Dodao je da njegova vlada ocjenjuje da je takva opasnost otklonjena nedavno prihvaćenim mjerama štednje za postizanje finansijske stabilnosti i da slovenačka vlada čini sve da ne dođe u situaciju da traži pomoć EU.
Budžetski rezovi i štednja predviđaju da će Slovenija u ovoj godini svoj budžetski deficit sa prošlogodišnjih 6,4 posto BDP-a smanjiti na 3,5 posto u ovoj, i da će on pasti ispod 3 posto u 2013. i da će tako ispuniti pravila o finansijskoj stabilnosti članica eurozone kojoj se Slovenija priključila 2007.
Špekulacije o tome da će Slovenija možda morati da zatraži pomoć evropskih fondova za spas eura pojavila se i zbog Janšine izjave za jedan lokalni radio da bi Slovenija mogla da krene "putem Grčke", ako opozicija u parlamentu ne pristane da da potrebnu ustavnu većinu prilikom skorašnjeg glasanja u parlamentu o ustavnim promjenama.
Ustavnim promjenama o referendumu i unošenjem "zlatnog fiskalnog pravila" koje određuje da državni budžet i budžeti lokalnih zajednica moraju biti uravnoteženi i bez strukturnog deficita, Janšina vlada namjerava da onemogući moguće namjere sindikata i opozicije da blokiraju predloge njegove vlade usmjerene na postizanje pravila evropskog fiskalnog pakta.
Janša je novinarima koji prate samit u Briselu rekao da je jedina nepoznanica u vezi finansijske stabilnosti slovenački potkapitalizovani bankarski sektor, ali da je za takve ocjene prerano jer se još uvijek odvija revizija bilansa vodećih banaka u većinskom državnom vlasništvu, i tako sugerisao da ne isključuje da bi Slovenija za svoje banke mogla u budućnosti da tražiti pomoć na kakvu se nedavno odlučila Španija.
Slovenački ministar finansija Janez Šušteršič izjavio je u četvrtak da je u toku vrlo detaljan pregled poslovanja Nove Ljubljanske banke (NLB) čiji je cilj otkrivanje svih njenih loših investicija u prošlosti, kako bi se do kraja godine u nju radi dodatne dokapitalizacije privukli strani investitori.
NLB kao najveća slovenačka sistemska banka zadnje tri godine posluje s gubitkom zbog rezervacija na račun slabih kredita datih proteklih godina u okviru tzv. "tajkunske" ili "menadžerske" privatizacije, zbog čega je po neslužbenim podacima opterećena sa oko 3 milijarde eura loših kredita, što je 21 posto njenog bilansa.
( Beta )