Glavni problemi crnogorskog filma su neznanje i lijenost

Bavljenje produkcijom u Crnoj Gori, zahtijeva mnogo upornosti, želje i volje, bez velikih očekivanja da će to donijeti veliku svotu novca. Mnogo upornosti i entuzijazma, inovativnosti, insistiranje na internacionalnoj saradnji i uvođenju visokih profesionalnih standarda u crnogorskoj audiovizuelnoj industriji, ključ su uspjeha produkcijske kuće “Artikulacija” koja je postala zaštitni znak svih filmskih projekata u Crnoj Gori, i van nje.

Ove godine je pozvana da učestvuje na Producers Networku Kanskog filmskog festivala. U katalogu "Montenegrin cinema at Cannes 2012" ova producentska kuća je zastupljena sa šest projekata i bila je suorganizator crnogorskog paviljona na filmskom festivalu u Kanu.

Producent Ivan Đurović u razgovoru za “Vijesti” se prisjetio osnivanja “Artikulacije” 2001. ističući veliku želju za stvaranjem novih filmskih projekata.

Đurović objašnjava da baviti se producentskim poslom iziskuje mnogo strpljenja, a da doći do skromnih novčanih sredstava je put preko trnja

“Iako godinama prije našeg osnivanja nije sniman film, samim tim nijesmo imali od koga da učimo, sa velikim entuzijazmom i dječjim optimizmom lako smo ušli u cijelu priču.

Prvi igrani film sniman nakon mnogo godina u domaćoj produkciji bio je “Pogled sa Ajfelovog tornja” koji je donio skromna novčana sredstva i taj projekat nam je odškrinuo vrata u svijet produkcije”, kaže Đurović.

On dodaje da kako u regionu, a naročito u Crnoj Gori, teško je naći novac za film, to najčešće podrazumijeva apliciranje isključivo na državne fondove kod nas je to konkurs Ministarastva kulture za sufinansiranje projekata iz oblasti kinematografije.

Teško do regionalnih fondova

Đurović objašnjava da baviti se producentskim poslom iziskuje mnogo strpljenja, a da doći do skromnih novčanih sredstava je put preko trnja.

Komentarišući stanje u producentskoj branši, Đurović je istakao da je kod nas i kvantna fizika razvijenija

“Obično se aplicira na konkurs Ministarstva kulture jer praktično nemamo drugih fondova u Crnoj Gori koji finansiraju film, a onda sa tim papirom kojim se potvrđuje da smo dobili pare na državnom, apliciramo na regionalnim fondovima preko koproducenta iz tih država”, kaže Đurović, dodajući da Crna Gora nije prepoznata kao zemlja sa značajnim filmskim pričama, i da je njima kao producentskoj kući bilo veoma teško da se probijaju na fondovima, naši projekti su teško bili dostupni za festivale i sl.

“Tek nakon desetak godina borbe prepoznati smo kao ozbiljni partneri. Sada skoro da ne postoji skup na kojem nijesmo prisutni i lična smo karta za filmsku produkciju Crne Gore, ali ne zato što smo mi veliki, već zato što je naša zemlja malo tržište, sa malo aktivnih producentskih kuća. Mislim da smo praktično jedina produkcija koja se bavi samo produkcijom, lično nemam sporedne poslove i živim isključivo od toga”, rekao je Đurović.

Nejasan pojam producenta

Komentarišući stanje u producentskoj branši, Đurović je istakao da je kod nas i kvantna fizika razvijenija, te da pojam producenta i dalje nije jasan, ne samo laicima, nego i pojedincima iz branše.

“Pojam producenta posebno u Crnoj Gori nije razjašnjen pa me često nazivaju rediteljem, glumcem, a to je zato što se malo ljudi na pravi način bavi ovim poslom, a s druge strane, kod nas se svi olako potpisujemo različitim titulama.

“Kvalitet naših projekata se potvrdio prvim nagradama na posljednja dva konkursa, i pored raznih pritisaka i insinuacija uperenih protiv nas"

Što se tiče filmske produkcije, najlakše je pojednostaviti tu podjelu na dvije vrste producenata - američki i evropski model. Koliko je važan producent u američkoj kinematografiji dovoljno potvrđuje činjenica da Oskara za najbolji film dobija upravo producent jer je on pokretač projekta, pronalazi finansije, bira scenario, autorsku ekipu, postavlja smjernice i konture projekta.

U evropskoj kinematografiji producent bi trebalo da predstavlja dio autorske ekipe, a to je neko ko, pored obezbjeđivanja finansija, obično preko filmskih fondova, aktivno učestvuje i dio je autorskog tima projekta“, pojašnjava Đurović.

On je kazao da je zadovoljan saradnjom sa ministarstvom kulture Crne Gore, i da na svakom konkursu koje raspiše ministarstvo apliciraju sa projektima koji unutar firme dobro premjere, analiziraju, pripreme pa tek onda apliciraju.

“Kvalitet naših projekata se potvrdio prvim nagradama na posljednja dva konkursa, i pored raznih pritisaka i insinuacija uperenih protiv nas. No, to pripisujem malodušnosti varoških 'eksperata' “ ističe Đurović.

Filmadžije lijene i neaktivne

“Smatram da mi imamo problem među nama u filmskoj branši, užasno smo lijeni, neaktivni, i uvijek spremni samo za neko isprazno ili paranoično kritizerstvo, a da bilo koja akcija ili inicijativa propadne zbog nerada ili zbog ličnih netrpeljivosti i zbog toga smo tu gdje smo”, ističe Đurović.

On je posebno kritikovao studente za koje je kazao da su “potpuno nezainteresovani, što se najbolje pokazuje na radionicama koje se organizuju”. Primjer je naveo radionice na Underhillu na kojima kako ističe vrlo malo studenata dođe.

Crna Gora je prema Đurovićevim riječima u odnosu na region na samom dnu, u ovom trenutku možda i ispod Kosova

“Mladi ljudi uvijek imaju teoriju zašto ne treba da rade, a još nijesam čuo teoriju zašto treba da rade. Potpuno su nezainteresovani za angažmane, a i kad ih nađemo, taj angažman je sporan, jer je njihova želja za radom na filmu više deklarativna nego iskrena, stoga smo zadovljni što smo našli mladu i obrazovanu ekipu da rade uz nas.

Glavni problem u filmskoj i audio vizuelnoj branši je jedno veliko neznanje kojeg nikako nijesmo svjesni, kao i nekativnost. S druge strane, mali broj kolega obilazi festivale i prati dešavanja u Evropi i svijetu, što ih čini neupućenim u filmske trendove u regionu i šire”, rekao je Đurović.

Crna Gora je prema Đurovićevim riječima u odnosu na region na samom dnu, u ovom trenutku možda i ispod Kosova, koje, za razliku od nas, ima realne političke probleme koji im ne dozovljavaju da se integrišu željenom brzinom, ali je dovoljno nekoliko entuzijasta iz njihovog Centra za kinematografiju koji se snažno bore i uspijevaju da obezbijede članstvo svojoj državi u mnogim evropskom fondovima i mrežama.

“Nama je, prije svega, potreban filmski centar, no to što ga nemamo, takođe je dobrim dijelom krivica ljudi iz naše branše, a prije svega nesloga, neaktivnost i nedostatak zajedničke inicijative” kazao je Đurović.

Spas u regionalnoj saradnji

On smatra da je spas produkcije u regionalnoj saradnji i da “dok se ne skupimo svi oko zajedničkih interesa i stanemo iza zajedničkih projekata neće biti napretka”.

Ivan Đurović i podukcija “Artikulacija” su pokretači Montenegro film foruma koji je ove godine okupio istaknuta imena iz regiona

“Kao primjer dobre produkcije navodim film “Posljednje poglavlje” i kratki fim na kojem smo koproducenti “Sve to” Baneta Milatovića, (oba su izabrani na Sarajevo film festivalu), isto se nadam za novi projekta “Odisej”, Andra Martinovića u kojeg smo uložili poprilično energije i imamo velika očekivanja od toga”, navodi Đurović, i dodaje da prvi put ove godine Crna Gora ima konkurs za manjinske koprodukcije.

“To je ono za šta samo se borili, i zaista je fenomenalna stvar što je to ove godine pokrenulo ministarstvo, jer su i iz regiona spremni da nama pomognu mnogo više nego što mi možemo njima da ponudimo u finansijskom smislu i naravno da od nas niko ne očekuje spektakularne cifre, već je dovoljno i namjera da želimo da učestvujemo u koproducijama. S te strane, tvrdim da je to najznačajnija stvar koje je ove godine pokrenuta”, zaključuje Đurović.

Montenegro film forum

Ivan Đurović i podukcija “Artikulacija” su pokretači Montenegro film foruma koji je ove godine okupio istaknuta imena iz regiona.

“Vođeni činjenicom da mi kao branša nijesmo dovoljno prisutni na filmskim festivalima, odlučili smo da značajna imena iz filmske produkcije dovedemo kod nas, da bismo upoznali naše filmske radnike sa tokovima i tendencijama u regonalnoj i evropskoj koprodukciji.

Takođe smo kroz Montenegro film forum pokrenuli određene inicijative, pa su iz tog Foruma nastali neki projekti značajni ne samo za Crnu Goru. Očekujem da ćemo sljedeće godine uspjeti da nađemo finansije da dovedemo svjetski priznate stručnjake koje smo bukirali na festivalu u Kanu, od čega ćemo, nadam se, svi zajedno imati koristi”, rekao je Đurović.

Galerija

( Milica Radović )