Kriza eurozone drma i Crnu Goru
Poruka o snižavanju rejtinga jeste da se mora više raditi kako bi javne finansije uravnotežile i vratile ukupnu ekonomiju na noge, smatra Mekduvol
Posljednja korekcija kreditnog rejtinga Crne Gore snizila ga je na visokorizični rang, ističući strukturne izazove sa kojima se ta mala ekonomija suočava, ocijenio je u svom blogu analitičar ekonomskih prilika na Balkanu, Britanac Endru Mekduvol.
On podsjeća da je crnogorska ekonomija zabilježila impresivan uspjeh lansiranjem na globalnu turističku mapu, što je privuklo investitore u sektor nekretnina, ali poteškoće finansijskog tržišta i fiskalni disbalansi, kao i izloženost krizi eurozone, obuzdali su rast.
Agencija Standard & Poor’s (S&P) snizila je nedavno dugoročni suvereni kreditni rejting sa BB na BB minus, tri nivoa ispod investicionog rejtinga, sa stabilnim prognozama. Iz S&P-a su snižavanje opravdali “povećanim izazovima” zbog rasta javnog duga i slabljenja opšteg ekonomskog okruženja.
S&P očekuje rast crnogorske ekonomije od anemičnih 0,5 odsto i upozorava da država pati zbog nelikvidnosti privrede. Mekduvol piše da Crna Gora neće moći da zadrži budžetski deficit od zadatih 2,5 odsto, jer je posljednji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazao minus deficita sa trendom rasta, te da je javni dug porastao sa 47 na kraju 2011. godine sa 28 odsto u 2007.
S&P očekuje rast crnogorske ekonomije od anemičnih 0,5 odsto i upozorava da država pati zbog nelikvidnosti privrede
„Kriza eurozone je sigurno dijelom doprinijela usporavanju crnogorske ekonomije, koja se kao mala i otvorena teško može sakriti od tih spoljnjih uticaja. Strukturni problemi koji vuku zemlju unazad su zaduženost Vlade za pomoć metalskoj industriji, posebno za Kombinat aluminijuma i nesolventnu Željezaru. Tu je i nedovoljna naplata poreza koja dodatno pravi pritisak na javne prihode”, piše Mekduvol.
Diversifikacija privrede može pomoći
Dodaje da, dok se finansijski sektor stabilizovao, žestoki rast nelikvidnosti i dalje guši razvoj privatnog sektora a poslovne banke bilježe visoke nivoe nenaplativih kredita. Svjetska banka je, kako podsjeća, pohvalila reformske poteze Vlade, ali su upozorili na potrebu daljeg unapređenja poslovnog ambijenta, posebno da se tržište rada učini još fleksibilnijim.
„Diversifikacija privrede može pomoći, jer 2009. godine proizvodnja u KAP-u činila je više od polovine ukupnih prihoda od izvoza a u novije vrijeme turizam je značajniji generator rasta. Crna Gora je definitivno uradila dobar posao u turističkom sektoru i povezanim nekretninama, ali primamljivi rezorti na primorju čine veliki kontrast u odnosu na siromaštvo na brdovitom sjeveru Crne Gore”.
Crna Gora je definitivno uradila dobar posao u turističkom sektoru i povezanim nekretninama
Poruka o snižavanju rejtinga jeste da se mora više raditi kako bi javne finansije uravnotežile i vratile ukupnu ekonomiju na noge. Dobra vijest je da je Crna Gora pokazala sebe sposobnom da se izdigne iznad svoje fizičke veličine, što bi joj moglo obezbijediti dobru poziciju na duži rok, zaključio je Mekduvol.
Skuplje ćemo se zaduživati
Smanjivanje kreditnog rejtinga Crne Gore odraziće se, prije svega, na uslove kreditiranja, pa će svako naredno zaduživanje države vjerovatno biti skuplje nego dosadašnja. Kreditni rejting se vrlo ozbiljno shvata kod potencijalnih investitora, ali ostaje da se vidi u kojoj će mjeri biti pogoršani uslovi za kreditiranje državnog budžeta iz stranih izvora.
Ono što bi eventualno moglo da bude dobra okolnost jeste činjenica da je Standard and Poor's poboljšao prognoze crnogorske ekonomije sa negativne u stabilnu. Crna Gora se u dva navrata, krajem 2010. godine i početkom 2011. godine, zadužila na tržištu euroobveznica za ukupno 380 miliona eura, pod kamatnom stopom od prosječno 7,5 odsto.
Ove godine Vlada će se dodatno zadužiti kod švajcarske Credit Swiss banke za dodatnih 150 miliona eura, sa odloženim periodom plaćanja od dvije godine i godišnjom kamatom od oko osam odsto.
Javni dug, prema posljednjim informacijama Ministarstva finansija, iznosi oko pola bruto-domaćeg proizvoda (BDP). Za sada nije izvjesno zaduživanje iz najjeftinijeg izvora, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), zbog rigoroznih uslova te institucije kada je u pitanju upravljanje javnim finansijama, posebno troškovima.
( Rajko Milić )