Ovacije publike za novu "Krčmaricu" u duhu 70-tih

Prva od tri predstave, rađene po tekstovima Karla Goldionija, koprodukcije ovogodišnjeg 26. po redu festivala „Grad teatra“ - „Krčmarica Mirandolina“, u režiji Juga Radivojevića, izvedena je na terasi između starogradskih crkava.

Ovacije publike, bile su dokaza da je Radivojević, kao što je i obećao uradio jednu potpuno novu „Krčmaricu“ kojoj je dao duh 70- tih godina prošlog vijeka, smjestivši je u vrijeme buđenja ljudskih sloboda.

Upravo citat iz ove predstave "Vama je ovo smiješno, zar ne?!" moto je ovogodišnjeg festivala, a pored „Krčmarice“, budvanski ljetnji festivala donosi još dvije predstave po tekstu Goldonija "Ribarske svađe" i "Sluge dvaju gospodara".

Krčmarica mirandolina, koprodukcije je Grad teatra i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana plemenitog Zajca- festivala Riječke ljetnje noći, koja će nakon premijere u budvi i svoje premijerno izvođenje imati u rijci ispred konobe „La Grotta“.

Osim režije i izbora muzike, ove komedije u tri čina, Radivojević potpisuje i adaptaciju dramskog teksta, dramaturg je Magdalena Lupi Alvir, scenografija Aleksandar Denić, kostimograf Manuela Paladin šabanović, dok su glavne uloge dodijeljena Mariji Vicković i Igoru Đorđeviću.

"Pomak u sedamdesete donosi ključ u čitanju Goldonija od prije 400 godina... Govorimo o vremenu buđenja raličitih vrsta sloboda, o vremenu ljubavi, mira, idile, o vremenu koje je prethodilo vremenu mržnje, zla i nemira. Taj vremenski kontrast vremena lijepog i vremena ružnog je okolnost unutar koje govorimo o našim međuljudskim odnosima. Mirandolinina gostionica je mjesto ljubavi, humanizma i renesanse, mjesto koje vam nudi različite ljepote, ali i mjesto koje će biti uništeno od strane onih koji tu ljepotu nisu razumjeli...", naveo je Radivojević.

Upitan koje su posljedice te neosvješćenosti prisustva ljepote u komadu čija je tema upravo vječna muška zaluđenost ženskom ljepotom, radivojević navodi da su „posljedice nažalost uvod u tragediju, uostalom često je komedija put u tagediju“.

„Iz ovakve Gostioničarke Mirandoline progovara ideja za povratkom ljepotama života, ideja o tome da moramo misliti na bližnje i da vjerujemo da će ljepota zaista spasiti svijet. Svaka druga vrsta klaustrofobija je pogubna za čovječanstvo, makar se ona odnosila i na kulturu o kojoj svi na Balkanu tako malo brinu... istakao je radivojević.

Prema riječima dramaturškinja Magdalena Lupi Alvir „ako zamišljamo Mediteran kakav je nekada bio a koji i danas sa svojim ljudima ostaje jednako razbarušen, strastven, zaigran, šaljiv, bučan i veseo no i nostalgičan, sigurno ga možemo zamisliti kroz likove Goldonijevih komedija.“.

"Ako još pri tome prizovemo sve mediteranske okuse i mirise, evo nas brzo u gostionici kod zamamne Mirandoline, gdje ćemo svjedočiti vječnoj temi muške zaluđenosti ženskom ljepotom i brojnim ljubavnim dogodovštinama koje je obavezno prate. Goldoni nam isprva priređuje zabavnu, prpošnu i duhovitu igru zavođenja u kojoj do kraja komedije napeto pratimo tko će osvojiti Mirandolinino srce. A što se dogodi ako tu ljepotu ne možemo posjedovati?", navela je ona.

Galerija

( Vuk Lajović )