Maurer: Svaki slučaj će biti na stolu
Odlazeći ambasador Delegacije EU kaže da Zavala pokazuje da i zvaničnici DPS mogu biti osuđeni
Odlazeći ambasador Delegacije EU u Crnoj Gori Leopold Maurer kazao je da sudski epilog u slučaj “Zavala” pokazuje da je moguće da budu osuđeni i zvaničnici DPS, uprkos sumnjama da će biti visoke kazne ili da će oni biti oslobođeni krivice.
U intervjuu za Vijesti, on je rekao da će Komisija i EU svaki slučaj, koji je javnost u Crnoj Gori prepoznala kao organizovani kriminal ili korupciju na viskom nivou, biti “pomno praćen u svim fazama”.
"Vlada i parlament su ostvarili konsenzus sa civilnim sektorom u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pored toga, ozbiljnost Crne Gore pokazale su presude u slučaju “Zavala” koji se odnosi na visoke funkcionere. Dvojica osuđenih su članovi DPS-a i to pokazuje da je to moguće.
I u slučaju Šarić Crnogorci su uradili odličan posao i to su potvrdili Italijani. Naravno, puno toga treba uraditi kako bi se dostigla solidna lista rezultata. To je cilj takozvanog novog pristupa koji će doći otvaranjem pregovora u poglavljima 23. i 24. kroz pregovarački proces”, kazao je Maurer, odgovarajući na pitanje da li u svim djelovima vlasti postoji politička volja za borbu protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala, s obzirom da bi istrage mogle doći do nekih ljudi u vlasti.
Ima i onih koji misle da je slučaj “Zavala” rezultat političke borbe unutar DPS-a, jer ima mnogo drugih slučajeva koji nijesu procesuirani prilježno kao ovaj?
Da, ali će doći. Važno je da je ustanovljen jasan pravni okvir, a društvo je postalo mnogo kritičnije, i to će nastaviti da vodi ka drugim slučajevima.
Nemam još jasan stav Brisela o Prvoj banci, i time ćemo se baviti u jesenjem izvještaju o napretkuImamo slučaj Telekoma, vidjećemo kako će se razvijati, imamo istragu u parlamentu o tome, imamo slučaj pred sudovima.
Imamo novi pristup u ovom kontekstu, koji neće dozvoliti da se bilo šta sakrije u budućnosti, zato što će biti stalni monitoring. Komisija će izvještavati svakih šest mjeseci i o poglavljima 23. i 24, koja su manje - više ono što je u sedam ključnih prioriteta. Uvjeren sam da će to funkcionisati.
Na nedavnom sastanku ambasadori EU su podvukli da se mora biti fer u ovim slučajevima i ne govoriti da je to samo unutrašnja borba u DPS-u. Jer, onda možete sve minimizirati. Mi ovaj slučaj smatramo velikim napretkom jer su na početku svi mislili da neće biti jake presude, čak i sumnje da će biti oslobođeni. Moramo prihvatiti da je ovo prvi put u mnogo godina da je donesena odluka u takvom slučaju.
Nakon niza istraživačkih tekstova o Prvoj banci i porodici Đukanović, mislite li da bi EU trebala da posveti više pažnje ovam slučaj? I što očekujete kao ishod afere Telekom?
Trenutno se vodi istraga o aferi Telekom i ne vjerujem da bi u ovom dijelu istrage trebalo da dajemo komentar. Hajde da vidimo ishod optužbe i parlamentarne istrage.
A slučaj Prve banke, odgovornost Centralne banke, Vlade?
Po novom pristupu, svaki slučaj koji je u postupku biće veoma pomno praćen u svim fazama. Postoji lista na kojoj piše naziv slučaja, koja je vrijednost, oblast kojoj pripada i u kojoj je fazi. Svaki slučaj će biti na stolu.
Nemam još jasan stav Brisela o Prvoj banci, i time ćemo se baviti u jesenjem izvještaju o napretku. Siguran sam da ćemo imati “pier reviziju” - kada eksperti država članica, sudije, tužioci itd. dođu i prouče različita pitanja. Zato oklijevam da odgovorim jer nije sve 100 odsto jasno.
Kakav je Vaš stav o protestima protiv Vlade, korupcije, organizovanog kriminala i siromaštva u Crnoj Gori, imajući u vidu da se ovdje prvi put ljudi okupljaju oko niza pitanja, bez obzira na političke, nacionalne i vjerske stavove?
Demonstracije su dio demokratskog života i pred institucijama EU u Briselu svakodnevno protestuju različite grupe. Evropska povelja o ljudskim pravima jasno propisuje da svako ima slobodu mirnog okupljanja i udruživanja na svim nivoima. U njoj se kaže i da političke partije doprinose izražavanju političke volje građana.
Na kraju, demokratska legitimizacija političke moći koja je potrebna za promjene može se dati samo na izborima.
Šta mislite o ideji bojkota parlamenta, s obzirom da ne kontroliše Vladu?
Moje je mišljenje da demokratski diskurs treba da se dešava unutar parlamenta. Bojkot ne pomaže demokratiji koja je osnovna vrijednost Evropske unije.
Međutim, važan je i diskurs između kritičkog dijela društva i Vlade. Na primjer u Njemačkoj ste imali pokret u Štutgartu protiv izgradnje željezničke stanice, a sada imate „zelenog“ predsjednika koji je morao da koristi pravna sredstva, ali ne možemo imati revoluciju.
Čini se da je ovaj zahtjev sugestija opoziciji da napusti parlament na ovih nekoliko mjeseci do izbora i pokuša da napravi osnovu za saradnju na izborima?
Ali šta je uloga opozicije, da kritikuje vlast, i najbolje je to raditi unutra. Ako bojkotuju parlament, opet moraju da kritikuju vlast, ali na drugi način. Kakvog to ima smisla.
Čak i ako imate istu vlast dvadeset godina?
Imate i druge države gdje je to trajalo dugo, a možda u Crnoj Gori imate specifične istorijske uslove za to, poput Miloševića itd.
Državni i većina provladinih medija u Crnoj Gori ne kritikuju vlasti i moćne ljude, uklju-čujući kriminalce povezane sa vlašću, ali zato dosta svog vremea i prostora posvećuju kampanji blaćenja onih koji to rade. Kako to komentarišete?
Mediji su važni za razvoj demokratskog društva i imaju ključnu ulogu u procesu evropskih integracija.
EU želi da pomogne Crnoj Gori da dostigne veći nivo slobode izražavanja i medija. Željeli bsmoi da vidimo da Crna Gora stvori ambijent za nezavisne, profesionalne i etičke medije. Bilo kakav oblik nasilja nad medijima i novinarima nije prihvatljiv u procesu EU integracija. Istraživačko novinarstvu je veoma važno za demokratiju, treba ga promovisati u Crnoj Gori, a novinare koji se bave istraživačkim novinarstvom treba zaštititi.
Na što ste posebno bili ponosni tokom svog mandata u Crnoj Gori ?
Na proljećni izvještaj koji daje sliku o tome gdje je Crna Gora na putu evropskih integracija i na osnovu koga će Evropska komisija dati preporuku za početak pregovora o pristupanju.
Čime ćete se sada baviti?
Imam godine za penziju, ali razmisliću tokom ljeta šta ću tačno raditi. Više od dvadeset godina se bavim inostranim politikama, od problema na Kipru do Kosova.
Pitanje Kipra je još otvoreno. Pozvan sam sljedeće sedmice na konferenciju u vezi sa Turskom i Kiprom i šta će se raditi kada počne predsjedavanje. Mislim da će biti tu ponuda u vezi sa tim da nastavim kao savjetnik. Imam i druge ponude i razmisliću šta ću. Sa jedne strane se penzionišete a sa druge nastavljate da rade, mora se naći balans.
Zakoni samo na papiru
Što Vas je tokom mandata u crnogorskom društvu, politici i kulturi najviše oduševilo, a što naljutilo? Divim se jakom konsenzusu većeg dijela društva i političkih partija oko evropskih integracija. Pregovori o pristupanju se neće odnositi samo na sedam ključnih prioriteta već i na 35 različitih poglavlja usaglašenosti nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima, od zaštite životne sredine do poljoprivrede.
Ono što me zabrinjava jeste sprovođenje zakona u praksi. Daću vam primjer-Crna Gora je po Ustavu ekološka država, ali su političke partije rijetko zainteresovane za probleme koji bi trebalo da budu važni za zemlju koja živi od turizma.
Slika i monografija Dimitrija Popovića na dar
Direktor “Vijesti” Željko Ivanović je Maureru, prilikom njegove oproštajne posjete redakciji ovog nezavisnog lista, uručio prigodan poklon - dvojezičnu monografiju Dimitrija Popovića i sliku iz jednog od njegovih najčuvenijih ciklusa Corpus Misticum.
"Motiv ove slike, kao i čitavog ciklusa, je Isusovo stradanje. Neka vas i taj detalj na neki način podsjeća na "Isusove muke" kojima su bili i još uvijek su izloženi nezavisni mediji u Crnoj Gori i na vaš doprinos nama i našem radu na zaštiti javnog interesa i borbi za evropsku Crnu Goru", rekao je tom prilikom Ivanović.
Maurer se zahvalio na poklonu i poželio "Vijestima" uspjeh u daljem radu.
Galerija
( Milica Bogdanović, Vladan Žugić )