Nema novih slučajeva mišje groznice, Andrijevčanin se oporavio
Institutu za javno zdravlje prijavljena su tri slučaja obolijevanja od mišje groznice u posljednjih 20 dana, a pacijent iz Kolašina (77) je preminuo usljed posljedica bolesti
Kod pacijentkinje iz Zete (51), koja se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) liječi od mišje groznice, došlo je do značajnog poboljšanja bubrežne funkcije, iako još ima akutno krvarenje, saopšteno je “Vijestima” iz te ustanove.
Objasnili su da se pacijentkinja liječi hemodijalizom na Odjeljenju nefrologije i da će se taj tretman i nastaviti.
"Sa Odjeljenja nefrologije sa hemodijalizom danas je otpušten kući pedesedevetogodišnji pacijent iz Andrijevice u dobrom opštem stanju, a nije bilo prijema novih pacijenata oboljelih od hemoralgične groznice”, saopštili su iz KCCG.
"Mišja" groznica u Crnoj Gori >>>
Jedna osoba preminula od mišje groznice, još dvoje oboljelih >>>
Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje dr Sanja Medenica, potvrdila je “Vijestima” da nijesu prijavljeni novi slučajevi obolijevanja od mišje groznice. “Teško je predvidjeti koliko bi ljudi moglo oboljeti, ali taj broj bi u svakom slučaju mogao biti kontrolisan, ukoliko bi se izloženi pridržavali osnovnih mjera prevencije”, kazala je Medenica.
Ona je objasnila da se obolijevanje može javiti tokom čitave kalendarske godine, u zavisnosti od izloženosti izlučevinama poljskih miševa i voluharica: “S obzirom na veću izloženost tokom ljetnjih mjeseci, češće je registrovanje ove bolesti tokom toplijeg dijela godine”.
Institutu za javno zdravlje prijavljena su tri slučaja obolijevanja od mišje groznice u posljednjih 20 dana, a pacijent iz Kolašina (77) je preminuo usljed posljedica bolesti.
"Treba očekivati da dođe do učestalijeg obolijevanja i u narednom periodu, zbog porasta broja osoba izloženih virusu u prirodnim žarištima tokom toplijeg dijela godine. U Crnoj Gori prirodna žarišta se nalaze u brdsko-planinskim predjelima, gdje borave poljski miševi i voluharice, koji ukoliko su inficirani luče virus u izmetu, mokraći i pljuvački. Najveći rizik od obolijevanja je u sjevernoistočnim djelovima zemlje, na višim nadmorskim visinama”, kazali su iz Instituta.
Ljekari su objasnili da se mišja groznica u Crnoj Gori javlja sporadično i endemsko-epidemijski, najčešće u razmacima od pet do 10 godina kada nastupe tzv. “mišje godine”.
"Prva epidemija je zabilježena 1967. godine (20 oboljelih), zatim 1986. godine (93), 1989. godine (32), 1995. godine (98), a posljednja veća epidemija 2002. godine (29 oboljelih) sa smrtnošću od sedam odsto. U Crnoj Gori su u prethodnih 10 godina registrovana 84 oboljela lica od mišje groznice, a umrle su četiri osobe. U odnosu na životnu dob, infekcija se najčešće javlja među radno aktivnim stanovništvom”, objasnili su epidemiolozi.
Oni su savjetovali da je neophodno da se oboljeli jave ljekaru čim se pojave simptomi: “Najkarakterističniji simptomi su povišena tjelesna temperatura, jaka glavobolja, crvenilo lica i beonjača, bolovi u mišićima i kostima, a moguća je i pojava dijareje, dok se u sljedećoj fazi mogu javiti različiti oblici krvarenja, bolovi u krstima praćeni zatajivanjem funkcije bubrega”.
U zemljama iz okruženja epidemiološka situacija je najnepovoljnija u Sloveniji, gdje se registruje neočekivano visoka učestalost obolijevanja, pa su registrovana 54 oboljela u prvih pet mjeseci ove godine. U Hrvatskoj je početkom godine registrovano oko 20 oboljelih u okolini Zagreba.
Kuvajte šumsko voće, perite ruke i držite mačke
Da bi se infekcija spriječila, bitno je da se smanji mogućnost udisanja infektivnih čestica koje dospijevaju u vazduh iz izlučevina inficiranih glodara, kao i mogućnost unošenja putem zagađene vode, namirnica i preko zagađenih ruku.
"Neophodno je vlažno čišćenje stambenih i radnih prostorija i prskanje radnih površina dezinfekcionim sredstvima, zaštita namirnica, vode i posuđa od kontakta sa glodarima, pranje ruku prije pripreme obroka, prije jela i konzumiranja cigareta, kao i da se ne jede neoprano šumsko voće, a najsigurnije je ukoliko se skuva, jer u zamrzivaču virus opstaje", objašnjavaju ljekari.
Neophodna je i deratizacija brdsko-planinskih objekata i neposredne okoline i držanje mačaka kao prirodnih neprijatelja glodara.
Galerija
( Dražen Đurašković )