Čekajući izbore: Hoće li grčka kriza proizvesti novu globalnu krizu

Grci će 17. juna, kad ponovo budu izašli na parlamentarne izbore, morati da se bore sa ključnom dilemom - ili će se njihova zemlja pridržavati strogih mjera štednje, na osnovu zahtjeva međunarodnih kreditora, ili rizikuje izbacivanje iz eurozone, piše agencija Asošijeted pres (AP).

Ovo su mogući rezultati glasanja, koje je zakazano kao posljedica toga što nakon prethodnih izbora vlada nije mogla da bude sastavljena.

Ukoliko Grci na novim izborima odbace mjere štednje, koje im nameće ostatak EU, zajedno sa drugim kreditorima u zamjenu za izbavljenje od finansijskog kraha, postoji mogućnost da Grčka bude izbačena iz zone eura, što će, prema ocjeni AP-a, vjerovatno značiti još teži teret za ekonomiju zemlje koja je u petoj godini recesije.

Predstojeći izbori će pomoći da se odredi da li finansijska kriza lagano dolazi pod kontrolu ili se značajno pogoršava

Neizvjesnost u Grčkoj već mjesecima utiče na globalna finansijska tržišta, a analitičari kažu da izbori, zakazani za nedjelju, možda neće voditi ka brzom razrješenju dilema.

Oni će, međutim, pomoći da se odredi da li finansijska kriza, koja pohodi Evropu već više od dvije godine, lagano dolazi pod kontrolu ili se značajno pogoršava.

AP ističe nekoliko pitanja i odgovora koje izbori u Grčkoj donose za cio svijet.

Napuštanje eura i konsekvence

Prvo pitanje je zašto se Grčka vraća među glavne svjetske vijesti. Odgovor glasi - zato što se izbori od 17. juna u suštini smatraju referendumom o euru.

Naime, Grci su razgnjevljeni mjerama štednje koje drže ekonomiju u dubokoj recesiji i vide ih

To bi moglo značiti bankrot za Grčku, moguće snažno slabljenje eura i šokove za globalni finansijski sistem

kao patnju bez kraja, pa su prošlog mjeseca na izborima okrenuli leđa tradicionalnim partijama za koje su glasali do sada decenijama, konzervativnoj Novoj demokratiji i socijalističkom PASOK-u i opredijelili se za stranke radikalnijeg usmjerenja.

Te stranke su obećale da će raskinuti sporazume o mjerama štednje koje je Grčka zaključila sa međunarodnim kreditorima, ali ako se to bude dogodilo njeni partneri iz svijeta mogli bi da prestanu da joj pružaju finansijsku pomoć od koje zavisi.

To bi dalje moglo značiti bankrot za Grčku, moguće snažno slabljenje eura i šokove za globalni finansijski sistem.

Drugo pitanje je što će se desiti ako Grčka napusti euro, ali do sada to nijedna zemlja nije učinila, niti EU predviđa postupak za tako nešto, pa će u ovakvom slučaju Grčka morati da vrati svoju valutu - drahmu.

Procjenjuje se da će se ionako ogromna nezaposlenost povećati, kao i cijene uvozne robe

Analitičari, međutim, smatraju da će nova drahma izgubiti više od pola svoje vrijednosti u odnosu na euro, što će pokrenuti inflaciju i smanjiti potrošačku moć prosječnog Grka.

Procjenjuje se da će se ionako ogromna nezaposlenost povećati, kao i cijene uvozne robe.

S druge strane tu su analitičari koji smatraju da će slabija drahma učiniji grčku robu jeftinijom i konkurentnijom na svjetskom tržištu, kao i njene turističke usluge, što bi zemlji moglo da pomogne da se oporavi.

Realna opasnost: Novi kreditni kolaps i svjetska ekonomska kriza

Tu je i pitanje zašto je tako mala ekonomija kao što je Grčka toliko bitna za eurozonu.

Analitičari upozoravaju da bi njeno ispadanje iz te zone napravilo nervozu među investitorima, koji bi počeli da se pitaju da li će primjerom Grčke poći i druge finansijski nestabilne zemlje kao što je Italija.

To bi oslabilo evropske banke, učinilo ih nevoljnima da daju pozajmice jedna drugoj, pa bi se mogao dogoditi kreditni kolaps poput onog sa američkom bankom Liman Braders 2008., čijim je slomom i počela tekuća svjetska ekonomska kriza

Strah bi povećao kamate na zajam takvim zemljama, što bi ih moglo natjerati da zatraže međunarodnu finansijsku pomoć, uvodeći Evropu u začarani krug.

To bi, opet, oslabilo evropske banke, učinilo ih nevoljnima da daju pozajmice jedna drugoj, pa bi se mogao dogoditi kreditni kolaps poput onog sa američkom bankom Liman Braders 2008. godine, čijim je slomom i počela tekuća svjetska ekonomska kriza.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati povlačenjem štednih uloga i kapitala iz banaka u nestabilnim ekonomijama i njihovim prebacivanjem u bezbjednije zemlje kao što je Njemačka, ili čak izvan eurozone.

Galerija

( Beta )