Nastadinovoj rakiji nije odolio ni Bil Klinton
Medenica nije ljubitelj alkohola, pa ni svojih rakija. Desi se da ne popije jednu čašicu u pet godina. Više voli svježe voće.
Sertifikat za oblast organske proizvodnje voća nije lako dobiti, tvrdi Nastadin Medenica iz kolašinskog sela Ravni, koji je to, ipak, uspio. Sertifikaciono tijelo “Monteorganika” već nekoliko godina dodjeljuje mu sertifikate za proizvodnju jabuka, šljiva, krušaka i dunja. Još nekoliko međunarodnih organizacija potvrdilo je da on ispunjava visoke standarde koji važe u toj oblasti organske proizvodnje biljne hrane.
"O svakom detalju se vodi računa. Zemljište su kontrolisali tri godine, a zatim i sve ostalo. Ne smije se prekršiti nijedno pravilo. Ljudi ne shvataju koliko je to ozbiljan posao koliko odgovornosti i truda treba", kaže Medenica.
Od jabuka, šljiva, krušaka i dunja on pravi vrlo kvalitetne rakije, veoma cijenjene mnogo dalje od Kolašina. Pića su pakovana u orginalnu ambalažu, a poznavaoci domaćih rakija tvrde da se izdvajaju kvalitetom od mnogih koje su probali.
"Voće prije mljevenja treba dobro isprati"
Nastadin je u penziji godina, a većinu života proveo je kao uspješan privrednik u raznim gradovima bivše Jugoslavije. Dugo je bio i u modnoj industriji. Tog perioda se rado sjeća, a kaže da su tih godina kada je zbog posla boravio u mnogim gradovima Srbije, Bosne, Hrvatske...naučio dosta i o pečenju rakije.
Sada živi u selu udaljenom nekoliko desetina kilometara od grada, do koga se jedino može stići prilično lošim makadamom.
"Krao sam znanje gdje god sam stigao i najmanje sam o tome kako se proizvodi rakija naučio u svom selu. Ne priznajem mnogo kvalitet pića proizvednih u okolini Kolašina. Ljudi, na primjer, ne znaju da voće obavezno treba prije mljevenja za rakiju dobro isprati, naročito ako nije bilo kiše. Ja jabuke perem pod jakim mlazom vode, a svaki dalji korak u procesu pečenja rakije je strogo kontrolisan i higijenski i kada je riječ o kvalitetu", priča ovaj uspješni poljoprivrednik iz Ravni.
Otkriva da se prilikom pečenja jabukovače i dunje dodaje najviše četiri procenta šećera, za šljivu je dovoljno tri. Za krušku nije potreban šećer, jer je to voće dovoljno slatko.
"Prilikom pečenja jabukovače i dunje dodaje se najviše četiri procenta šećera"
"Voće se nakon mljevenja pusti da vri. Kada se završi taj proces, počinje pečenje i prvo se izvadi litar-dva „prvijenca”. Ja ga nikada ne miješam sa takozvanom „središnjom” ili „zlatnom” rakijom. Treba voditi računa o tome da nikako do rakije ne dođe dio od komine. Kada se ispeče rakija, pusti se da miruje nekoliko dana, pa se onda mjeri jačina. Vrlo je bitan i kazan, a moj je vrlo kvalitetan i mislim da sličnog nema u Crnoj Gori", objašnjava Medenica. Kaže kako je smiješno kada kolašinski domaćini kažu da je rakija kvalitetnija iz kazana „čučavaca” nego onih „mašinskih”.
Nije ljubitelj ni svoje rakije
Jačina rakija koje on proizvodi je oko 51 stepen. Sve se to kontroliše, kako kaže, profesionalnim aparatima za mjerenje. Nastadin nije ljubitelj alkohola, pa ni svojih rakija.
"Desi se da ne popijem jednu čašicu u pet godina. Više volim svježe voće. Ipak, razumijem one koji volje žestoku kapljicu, a cijenim one koji biraju samo kvalitetna pića. Bilo je predloga da proizvodim i vino, jer gajim njemačku rozakliju, ali ja, zaista nemam više snage. U godinama sam kada nije lako ni ovo koliko sada radim", priča vrijedni starac dok pokazuje podrum pun uredno složenih flaša četiri svoja proizvoda.
Tvrdi da se ne trudi da prodaje rakiju. Dobro živi od penzije, a proizvodnja domaćih žestokih pića mu je velika strast i zadovoljstvo.
"Hvala bogu, dobro živim, pa mi nije nužda da prodajem. Pored toga, mislim da nije red da ja kolašinskim ugostiteljima nudim ove rakije, proizvedene od voća koje ima sertifikat, već da oni dolaze meni. Neki i dođu, ali se većina odlučuje za neke druge, vjerovatno, kada je o cijeni riječ povoljnije varijante. Mada, ne bih ja svoje piće dao baš u svaki objekat. Vjerovali ili ne, ja sam manu našao i hotelu „Bjanka”. Tražili su rakiju, ali kada sam vidio da osoblje, prema mom mišljenju, uopšte ne zaslužuje da radi u tako reprezentativnom objektu, nijesam htio da im dam svoje proizvode - priča Nastadin i skromno odbija da odgovori kada ga pitamo da li je tačno da njegove rakije vole i neki crnogorski funkcioneri.
Kaže da nam to neće reći, ali nam otkriva da je čuo da je bivši američki predsjednik Bil Klinton probao njegove rakije, kao i nekadašnji ambasador te zemlje u Crnoj Gori Roderik Mur.
Voćnjak u Ravnima gdje se po visokim standardima uzgaja voće nije veliki. Ukupna proizvodnja minule godine bila je 6, 5 tona, od čega su skoro polovina jabuke. Nastadin tvrdi da se od zlatnog delišesa peče najbolja rakija. Ima dvije vrste dunja, kada je o kruškama riječ odlučio se za viljamovku, a požegača je najbrojnija među šljivama.
( Dragana Šćepanović )