Prekršili sve zakone, lagali Centralnu banku

Izvještaji Centralne banke Crne Gore pokazuju da je Prva banka sistematski kršila niz propisa koji regulišu bankarski sektor, uključujući i Zakon o bankama, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma te Zakon o platnom prometu.

Bankarstvo, bez sumnje, spada među napodrobnije regulisane privredne grane u svijetu. Mada se neki od propisa mogu činiti odveć formalnim, rizik od zloupotrebe je i suviše velik a interesi deponenata moraju biti zaštićeni.

Kontrolori Centralne banke su utvrdili da je Prva banka kršila ovaj zakon jer na svom računu nije imala dovoljno sredstava za izvršenje naloga svojih klijenata

"Banke se nalaze u moralnom hazardu. Banka, pogotovo ako je velika, (...) sklona je moralnom hazardu, upravo zahvaljujući činjenici da njene nevolje mogu biti nevolje za cijelu ekonomiju i onda tipično postoji sklonost da se one spasavaju", izjavio je Milenko Popović, profesor na Fakultetu za poslovne studije.

Upravo to se i dogodilo. Centralna banka u izvještajima navodi da je Prva banka kršila zakon i interna pravila, postupajući suprotno zdravoj bankarskoj praksi, što je za posljedicu imalo krizu likvidnosti. U konačnici, račun su platili građani – kreditom kojim je banka potpomognuta sa 44 miliona eura. Lista prekršaja je duga.

Zaboravljali da prijave kredite

Banka ni Registru kredita nije prijavljivala sve kredite i garancije, čime je opet kršila ovaj zakon

Banka je u svakom trenutku dužna omogućiti klijentu da podigne novac ili izvrši transfer sa svog računa. Zakonom je regulisano da svaka banka mora imati određeni nivo likvidne aktive – gotovine, depozita na računima drugih banaka i akcija koje može prodati u slučaju da joj nestane novca.

Kontrolori Centralne banke su utvrdili da je Prva banka kršila ovaj zakon jer na svom računu nije imala dovoljno sredstava za izvršenje naloga svojih klijenata. Štaviše, banka se mjesecima nosila sa hroničnim problemima likvidnosti.

Zakon, takođe, nalaže da banka mora biti solventna i održavati određeni omjer između aktive i obaveza. Krajem februara 2010. godine kontrolori su utvrdili da je koeficijent solventnosti banke 4,34 posto, što je u tom trenutku bilo daleko ispod zakonski prihvatljivog minimuma od 10 odsto.

Zakonom je, takođe, banka obavezna Centralnoj banci dostavljati istinite informacije o svom finansijskom stanju i poslovanju, jer bez tačnih i vjerodostojnih informacija Centralna banka kao regulator ne može obavljati svoju funkciju. Prva banka, u više navrata, nije prijavljivala ni sve kredite, depozite i kolaterale. Kontrolori bi tek prilikom provjere saznali da postoji neki kredit ili, pak, da prijavljeni depozit više ne postoji. Jednom prilikom Prva banka u svoj izvještaj nije uključila 30 odsto depozita za koje nije imala potpisan ugovor o depozitu.

Banka, takođe, ni Registru kredita nije prijavljivala sve kredite i garancije, čime je opet kršila ovaj zakon. Druga kršenja su uključivala pogrešnu knjigovodstvenu evidenciju, nedostavljanje izvještaja revizora te nepravilnosti u sistemu interne kontrole.

Ni minimum likvidnosti

Banka nije održavala dnevni minimum likvidnosti novčanih sredstava, koji bi trebalo da iznosi najmanje 15 odsto kratkoročnih izvora sredstava. U jednom trenutku, ukupni iznos kredita koje je banka imala prelazio je ukupni iznos depozita, što znači da je ova banka finansirala kredite uzimanjem kredita od drugih banaka. Banka nije vršila dnevne, dekadne i kvartalne projekcije novčanih tokova.

Prema Odluci o platnom prometu, banka je dužna da zahtjeve za transakcije izvrši na dan kada to traže klijenti. Međutim, kontrolori Centralne banke su otkrili da je Prva banka u određenim slučajevima stornirala naloge bez ikakvog objašnjenja.

Tako je kompanija iz Bijelog Polja 21. januara 2008. godine izdala nalog za plaćanje u korist banke u Cirihu na iznos od 2,1 milion eura. U tom trenutku je na računu imala više nego dovoljno novca.

Banka je nalog stornirala, a transfer je počela vršiti tek tri mjeseca kasnije. U periodu od 23. aprila do 20. maja 2008. godine banka je izvršila pet transakcija, u ukupnom iznosu nešto manjem od milion eura. Nije jasno da li je švajcarska banka dobila ostatak novca, jer je preostalih 1,15 miliona eura iskorišteno kao kolateral za kredit odobren drugoj firmi.

Prva banka nikada nije ponudila objašnjenje zašto je transfer stornirala, da bi ga potom izvršila sa zakašnjenjem.

Stornirali, pa isključili telefon

Suočena sa problemom likvidnosti, Prva banka je slala naloge za transfer u vrijeme kada je znala da će biti odbijeni

U julu 2008. godine jedna organizacija iz Nikšića je htjela prebaciti 450.000 eura sa jednog svog računa na drugi, u drugoj banci. Prva banka je isti dan stornirala taj nalog, a kontrolorima Centralne banke nije rekla zbog čega je to učinila.

Osim toga, u trenucima kada nije izvršavala naloge svojih klijenata banka im nije htjela odgovarati na telefonske pozive ili upućena pisma. Prema zakonu, banka je dužna ispitati sve reklamacije klijenata i ispraviti greške.

Prekršena je i odluka o načinu izvršavanja međubankarskih plaćanja sa obračunskih računa u međubankarskom platnom sistemu.

Suočena sa problemom likvidnosti, Prva banka je slala naloge za transfer u vrijeme kada je znala da će biti odbijeni, pokazuje izvještaj Centralne banke iz augusta 2008. godine.

Real Time Gross Settlements (RTGS), sistem Crne Gore kojim upravlja Centralna banka, obrađuje zahtjeve za transfer novca među bankama. On to, međutim, radi samo u određenim fiksnim periodima za vrijeme trajanja bankarskog dana. Centralna banka je otkrila da je Prva banka, u periodima niske likvidnosti, RTGS-u predavala zahtjeve izvan radnog vremena, zbog čega i jesu te transakcije odbijane. Od januara do juna 2008. godine na ovaj način je odbijeno preko 19.000 naloga.

Nisu prijavljivali sve depozite Centralnoj banci

Zbog neadekvatnog upravljanja rizikom, kontrolori su u februaru 2010. godine otkrili manjak od 27,8 miliona eura rezervi

Banka je, prema mišljenju kontrolora Centralne banke, u više navrata prekršila Zakon o sprečavanju pranja novca, budući da nije prikupljala sve potrebne dokumente i informacije prilikom otvaranja računa za fizička i pravna lica. Kontrolori su primijetili desetine slučajeva u kojima banka nije prikupila sve neophodne informacije od fizičkih i pravnih lica, uglavnom iz inostranstva.

Pored toga, banka nije poštovala pravilo prema kojem se sve transakcije preko 15.000 eura moraju prijaviti Upravi za sprečavanje pranja novca. Zakon, takođe, nalaže da banke prate i prijavljuju sve povezane transakcije. Banka nije imala automatizovan sistem, nego je izvještaje kreirala ručno.

Međunarodna revizorska kuća PricewaterhouseCoopers je pregledom uzorka otkrila 18 transakcija koje banka nije prijavila. Među njima je bilo i šest depozita u ukupnoj vrijednosti od 784.000 eura.

Duško Šarić

Prva banka nije postupila u skladu sa zakonom ni prilikom otvaranja računa firmi Duška Šarića, brata narkobosa Darka Šarića koji je osuđen za šverc kokainom. Duško Šarić je osuđen za pranje novca, između ostalog, i preko Prve banke.

Evidencija pokazuje da su vodećim ljudima banke i dugogodišnjim prijateljima bivšeg premijera Mila Đukanovića i njihovim kompanijama odobreni krediti čija je ukupna vrijednost bila znatno iznad dozvoljenih limita

U zavisnosti od vrste depozita, svaka banka za hitne slučajeve mora imati obavezne rezerve u Centralnoj banci. Međutim, Centralna banka je u više navrata otkrila da je Prva banka netačno klasificirala vrste depozita i zbog toga je držala manju količinu obaveznih rezervi. Centralna banka je u slučaju depozita firme MNSS Limited izračunala da je banka rezerve u 2007. godini potcijenila za 700.000 eura.

Svaka banka pri izdavanju kredita mora izvršiti procjenu rizika u slučaju da kredit neće biti otplaćen i u skladu s tim izdvojiti rezervu. Centralna banka je otkrila da je u oktobru 2007. godine, zbog netačne klasifikacije kredita, banka izdvojila 2,7 miliona manje od potrebne rezerve.

Zbog neadekvatnog upravljanja rizikom, kontrolori su u februaru 2010. godine otkrili manjak od 27,8 miliona eura rezervi. Rezerve se u bilansu uspjeha prikazuju kao stavka odbitka, zbog čega banke pribjegavaju boljoj ocjeni kredita, kako bi u konačnici prikazali veći profit.

Prijatelji uzimali koliko su htjeli

Prva banka prekršila je i odluku o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u poslovanju sa licima povezanim sa bankom.

Da bi spriječile zloupotrebe, banke trebaju nadgledati i do minimuma smanjiti izlaganje prema povezanim licima, što znači da upošljenici, dioničari i uprava banke ne mogu posuditi više novca nego što je zakonom dozvoljeno.

Evidencija, pak, pokazuje da su vodećim ljudima banke i dugogodišnjim prijateljima bivšeg premijera Mila Đukanovića, Vuku Rajkoviću, Veselinu Baroviću, Draganu Bećiroviću i njihovim kompanijama odobreni krediti čija je ukupna vrijednost bila znatno iznad dozvoljenih limita.

Centralna banka je u više navrata upozoravala da Prva banka nije adekvatno diverzifikovala portfelj. Rizik banke se povećao prekomjernim odobravanjem kredita kompanijama za gradnju nekretnina ili kupovinu zemljišta. To je posebno došlo do izražaja kada je kriza nastupila na tržištu nekretnina.

Duga lista porekršenih propisa

Centralnu banku je brinulo to što izvještaji o internim revizijma nisu sadržavali sve neophodne elemente, posebno što u njima nisu identifikovane osobe zadužene za otklanjanje nepravilnosti. Rokovi za ispravljanje nepravilnosti nisu se uvijek poštovali.

Banka je prekršila i druge propise: Odluku o kontnom okviru za banke i finansijske institucije, Odluku o izvještajima koje banke dostavljaju Centralnog banci, Odluku o minimalnim standardima za upravljanje tržišnim rizicima u bankama, Odluku o kontnom okviru za banke i MFI Pravilnik o načinu rada ovlašćenog lica, načinu sprovođenja unutrašnje kontrole, čuvanju i zaštiti podataka, načinu vođenja evidencija i osposobljavanju zaposlenih, Odluko o obaveznoj rezervi.

Lukšić: Svi su naduvavali bilanse

Presjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić je sinoć, odgovarajući na novinarska pitanja nakon učešća na svečanosti prve generacije maturanata podgoričke medrese, kazao da je on u vrijeme kada je Prva banka imala probleme bio ministar finansija, dok je u bankarskom sektoru “jasna ingerencija Centralne banke”.

"Treba imati u vidu da je enormno kreditiranje do kraja 2008. predstavljalo ozbiljan naduvani balon, i nije samo Prva banka ona koja je naduvavala bilanse. Ono o čemu danas pišu “Vijesti” možete naći u aktivama CKB-a, Hipo alpe adrija ili bilo koje druge banke. Meni je važnije da Centralna banka dosljedno sprovodi aktivnosti koje imaju za cilj implementaciju finansijskog zakonodavstva, i koje su dovele do toga da je naš finansijski sistem konsolidovan, te da ne postoji banka koja je rizična za nas. Bankarski sistem je zdrav i mislim da je to je ključno", istakao je Lukšić.

On smatra da je suštinska razlika između Prve banke i ostalih banaka u tome što je samo Prva iskoristila zakonske mehanizme i dobila “eksplicitnu pomoć” od države, dok su ostale banke, smatra premijer, imale svoje majke - banke koje su im pomogle da prevaziđu probleme.

"Nijedna plata ili penzija zbog pomoći Prvoj banci nije kasnila, nijedan projekat nije odložen, i danas Prva banka ne predstavlja rizik za finansijki sistem", zaključio je Lukšić.

Prva banka bez papira iskeširala koncert Madone, a onda odbila 200 klijenata >>>

BBC: Kredite su davali i firmama povezanim sa Šarićem i Subotićem >>>

Mićunovići iz Prve banke uzimali kako su htjeli >>>

Đukanović lagao i bez ikakvog biznis plana uzeo kredit u Prvoj banci >>>

Đukanovići kćerki Brana Mićunovića pozajmili 5.44 miliona za "Harmoniju" >>>

Ogromne svote za ekipu oko Đukanovića >>>

Ambasada u Londonu traži ispravku i objašnjenje od ekipe BBC-a >>>

Prva banka: Nećemo da se pravdamo za nešto što je bilo prije pet, šest godina >>>

Krgović: Neka svako radi svoj posao, ja nemam komentar>>>

Đukanovićevom kumu za tri miliona garantovali mjenicom bez pokrića>>>

Autorka tekstova o Prvoj banci: Dokumenta pokazuju da je kršen zakon>>>

Galerija

Prva banka FOTO: Boris Pejović

( OCCRP )