ACTA nema šanse da zaživi u Evropi

Kontroverzni Trgovinski sporazum o suzbijanju piraterije (ACTA), nakon što su ga odbacila tri ključna komiteta Evropskog parlamenta, praktično nema šanse da zaživi u Evropi.

Komiteti EP-a za pravne poslove, građanske slobode i industriju izjasnili su se prošle nedjelje protiv ACTA uz tvrdnje da bi usvajanje ovog sporazuma zadrlo u privatnost građana EU, na "mala vrata" uvelo cenzuru interneta i loše se odrazilo na pružaoce Internet usluga i mobilne telefonije.

Lazović protiv ACTA, dalja reakcija države zavisi od stava Njemačke >>>

ACTA neće cenzurisati internet? >>>

Iako stavovi komiteta nisu obavezujući, ovim je praktično zadat smrtni udarac sporazumu koji su u januaru 2010. potpisale EU, SAD, Kanada, Švicarska, Australija, Novi Zeland, Koreja i Maroko, a koji je još od tada predmet žestokog spora.

ACTA obavezuje potpisnike da kriminalizuju sve oblike kršenja autorskih prava - od falsifikovanja poznatih brendova do besplatne razmjene filmova, muzike i drugih sadržaja putem Interneta.

Upravo su odredbe vezane za internet, u kojima se predviđaju žestoke kazne za sve koji "omogućavaju, podstiču ili potpomažu" Internet pirateriju izazvale uzbunu pobornika ljudskih prava.

Pružaoci internet usluga bi mogli biti primorani da nadzori sadržaje koje klijenti razmjenjuju kako ne bi i sami bili optuženi za podsticanje ili omogućavanje piraterije

Ukoliko bi se ove odredbe široko tumačile, tvrde protivnici ACTA, pod udar zakona bi mogli da dođu svi u čijim se kompjuterima ili mobilnim telefonima nađu sadržaji zaštićeni autorskim pravima ako su besplatno skinuti s Interneta.

Pored toga, pružaoci internet usluga bi mogli biti primorani da nadzori sadržaje koje klijenti razmjenjuju kako ne bi i sami bili optuženi za podsticanje ili omogućavanje piraterije.

Sumnje u dobre namjere pobornika ACTA izazvala je i okolnost što je javnost bila isključena iz procedure sastavljanja ovog sporazuma, ali su moćne svjetske korporacije učestvovale u njegovom oblikovanju. Uzalud je evropski komesar za trgovinu Karel Guht, pokušavajući pred evropskim parlamentarcima da odbrani ACTA-u, tvrdio da će se sporazum primjenjivati isključivo na one koji piraterijom ostvaruju komercijalnu dobit i da će privatnost građana biti zaštićena.

Izvjestilac EP-a za ACTA David Martin, koji je više puta žestoko kritikovao sporazum, izrazio je zadovoljstvo stavovima komiteta.

"Ubijeđen sam da će Parlament na plenarnoj sjednici uvažiti moje argumente i većinom glasova odbaciti ACTA-u", rekao je Martin za briselski portal EU Observer.

Međutim, čak i u slučaju da Parlament na sjednici u julu usvoji ovaj sporazum, to još ne znači da će on biti proveden: mora da ga odobri i Evropski savjet, jednoglasnim mišljenjem svih 27 zemalja članica.

Iako je 20 članica EU-a ranije potpisalo ACTA-u, većina je, suočena s masovnim protestima, naknadno odlučila da ga ne ratifikuje, a neke zemlje (Slovenija i Poljska, između ostalih) povukle su potpise.

I konačno, ostaje da se čuje obavezujuće mišljenje Evropskog suda pravde, koji već nekoliko mjeseci razmatra da li je ACTA u skladu sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima i ostalim temeljnim zakonima.

Ukoliko se i sud izjasni negativno, ACTA definitivno odlazi ad acta, a svjetske korporacije moraće da nađu drugi način da zaštite svoje proizvode od krađe i kopiranja, javlja Tanjug.

( Vijesti online )