Milanović: Hrvatska je u recesiji

Hrvatski premijer Zoran Milanović saopštio je da je Hrvatska i formalno u recesiji, nakon što je i službeno dobio podatke Državnog zavoda za statistiku o padu bruto društvenog proizvoda (BDP) za 1,3 odsto u prvom tromjesečju, prenose hrvatski mediji.

"Ovo je nastavak trenda od prošle godine.

Zaustavljen je pad privrednih aktivnosti.

Pred nama je jako puno posla", rekao je Milanović na kraju sjednice hrvatske vlade.

Iz Državnog zavoda za statistiku saopšteno je da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u prvom kvartalu realno manji za 1,3 odsto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Hrvatsku su potresli službeni podaci prema kojima je industrijska proizvodnja aprilu pala za 9,4% u odnosu na prošlu godinu

Hrvatsku su juče potresli i službeni podaci prema kojima je industrijska proizvodnja aprilu pala za 9,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, javili su hrvatski mediji.

Riječ je o najvećem padu koji je zabilježen od novembra 2009. godine kada je bio 9,9 odsto.

Zabilježen je i visok pad produktivnosti rada, prema kojem je ukupan broj zaposlenih u pravnim licima u odnosu na mart prošle godine smanjen za 0,4 odsto, dok je u industriji pao za visokih 2,9 odsto.

Čačić: Za ulazak Hrvatske u recesiju krivi su svi

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar privrede Radimir Čačić rekao je novinarima da nije pesimista, uprkos podatku da je hrvatski BDP u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto, ali nije ni zadovoljan brzinom promjena zbog čega će se prvi rezultati Vladinih mjera vidjeti tek krajem godine. Hrvatska je u recesiji bez prekida od 2008., a prognoze za prvi kvartal govorile su o padu BDP-a između 2 i 3 posto, tako da je tih 1,3 posto negativni talas koji se prenio u prvo tromjesječje, ocijenio je Čačić nakon današnje sjednice Vlade.

Po Čačiću, za trenutno stanje krivi su svi – sporost u reorganizaciji javnih kompanija, nedostatak projekata, mediji, politika, preduzetnici…

"Loše je to što ni u drugom tromjesječju neće biti nikakvih ozbiljnih pomaka, nikakvih realnih projekata koji mogu da povuku hrvatsku privredu, upozorava Čačić. Stvarne pomake možemo očekivati od pristojne turističke sezone, u jesen očekujemo da će se početi osjećati nekakvi pokazatelji ulaganja koje Vlada sada pokreće, a pravi lakmus papir za to što sada radimo biće tek četvrti kvartal – tada ćemo vidjeti je li se nešto počelo micati", ustvrdio je.

Hrvatska je do dna došla još u aprilu kada je zabilježena najveća nezaposlenost, a na tom području će se pomaci vidjeti u aprilu iduće godine, kada će se znati je li broj nezaposlenih smanjen. Isto je i s likvidnošću koja se popravlja, ali ne dovoljno, pa treba puno učiniti kako bi to išlo brže.

Po Čačiću, za trenutno stanje krivi su svi – sporost u reorganizaciji javnih kompanija, nedostatak projekata, mediji, politika, preduzetnici…

„Napravili smo atmosferu defanzive i depresije u kojoj prevladava mišljenje kako ne treba ništa činiti“, tvrdi Čačić dodavši da ljudi nisu naučili da preuzimju odgovornost. Na primjedbu novinara da su se najavljivali veliki radovi početkom juna, Čačić je odgovorio da nije govorio o velikim radovima već o stotinama malih radova jer za velike nema pripreme i projekata.

Tek će uslijediti raspisivanje tendera za velike projekte, kao što je TE Plomin za koju se traži strateški partner. To je ogroman projekat od 800 miliona eura, a mislim da se danas donosi odluka o ekološkoj dozvoli koja je podloga za raspisivanje tendera, rekao je.

Ministar finansija: Glavni uzrok recesiji je energetski sektor

Po mišljenju ministra finansija Slavka Linića, glavni uzrok recesiji je energetski sektor koji se okrenuo uvozu umjesto domaćoj proizvodnji. "Ako promijenimo navike i počnemo da proizvodimo a ne da uvozimo, negativni trend se može promijeniti", poručio je Linić naglasivši kako Vlada na to može i treba da utiče.

"I željeznica se bavi sama sobom i restrukturiranjem, a ne ulaganjem u opremu i obnovu postojećih pruga, a isto je i kod Hrvatskih voda", kaže Linić. Na pitanje zašto nisu smijenjeni oni koji se nisu snašli, Linić je odgovorio da se postavlja pitanje „je li mjesec-dva razlog za smjenjivanje i koliko će se vremena izgubiti ako budu morali da traže nove ljude“.

On smatra da je Vladina najava o ovogodišnjem rastu BDP-a od 0,8 posto još uvijek ostvariva. "Do pada je došlo zbog strukturnih problema i neodgovornog vođenja ekonomije, što se može promijeniti i uz dobar turizam i ozbiljne investicije u energetici, vodoprivredi i željeznicama do kraja godine preokrenuti u pozitivan trend", drži Linić.

I ministar za mala i srednja preduzeća, Gordan Maras je uvjeren da će Hrvatska izaći iz negativnih trendova, jer će temelji koje je Vlada napravila kroz podsticaje malim i srednjim preduzećima, očuvanje kreditnog rejtinga, izvore finansiranja po najpovoljnijim kamatnim stopama i garancija za male i srednje preduzetnike donijeti rezultate do kraja godine.

Maras je istakao da po prvi put, nakon 4 godine, Hrvatska ima više novootvorenih nego zatvorenih preduzeća. "Prethodnih godina imali smo po 1.000 više zatvorenih preduzeća, a trenutno ih imamo oko 300 više otvorenih", što pokazuje da se stvari ipak mijenjaju, ustvrdio je.

Galerija

( Vijesti online )