Raonić: Treba zaustaviti primitivni jezik Pobjede
Akcionari Pobjede usvojili su finansijski iskaz poslovanja preduzeća u prošloj godini, koji pokazuje negativan rezultat i minus od 1,8 miliona eura
Nevladin aktivista Boris Raonić predstavnik je Vlade u Odboru direktora državne Pobjede, odlučeno je na Skupštini akcionara preduzeća.
Raonića je predložila Vlada, a osim njega, članovi Pobjedinog borda su i Radule Novović, Tijana Stanković, Miodrag Strugar, dok će interese radnika zastupati Jovan Vukadinović.
Raonić je „Vijestima” saopštio da će u prvoj sedmici djelovanja u Odboru direktora pokušati da zavede red u uređivačkoj politici Pobjede kojeg, kako kaže, sada nema. „Već od ove nedjelje u Pobjedi se neće moći koristiti primitivni jezik, kao oruđe za lične ratove na račun budžetskih sredstava, neće se smjeti vrijeđati konkurencija i sve ono što nije u saglasnosti sa našim evropskim aspiracijama.
Ukoliko neko to želi, tražiću na bordu direktora da mu ne bude mjesta u Pobjedi, a ako takvo ponašanje, ipak, dobije podršku borda, mene u njemu neće biti. Na ostalim kolegama je da razmisle da li se glas ili potpis na ono što neki moćnik naredi, isplatilo nekome u Hrvatskoj ili Zavali”, istakao je Raonić.
Raonić je „Vijestima” saopštio da će u prvoj sedmici djelovanja u Odboru direktora pokušati da zavede red u uređivačkoj politici Pobjede kojeg, kako kaže, sada nema
On je, između ostalog, ocijenio da Pobjeda ima dva puta - da postane Politika, medij koji poštuje novinarske standarde i posluje na zdravoj ekonomskoj logici, ili Borba koja se ugasila. Na pitanje otkud on kao nevladin aktivista u bordu državnog preduzeća, Raonić kaže da je to pitanje za Vladu, koja ga je predložila.
„Mogu samo da pretpostavim da je neko konačno procijenio da je situacija u Pobjedi toliko alarmanta, da aminovanje aktuelnog stanja i nerad ne mogu više biti tolerisani...”, smatra Raonić. On kaže da mu nije poznata visina naknade koju će dobijati za članstvo u bordu. „Niti me interesuje, jer mi ona nije motiv. Ta sredstva ću rado opredijeliti za neki društveni problem”, rekao je Raonić.
Minus od skoro 2 miliona
Akcionari Pobjede usvojili su finansijski iskaz poslovanja preduzeća u prošloj godini, koji pokazuje negativan rezultat i minus od 1,8 miliona eura. Iako dva puta manji nego 2010, prošlogodišnji gubitak Pobjede je povećao ukupan minus u poslovanju koji iznosi čak 21,5 miliona eura.
Finansijski direktor Pobjede Radeta Šuković kazao je da je ukupan dug za više od tri miliona eura veći od procijenjene vrijednosti cijele kompanije, koja iznosi 18 miliona eura.
Šuković je citirao i izvještaj revizora, u kojem se upozorava da je gubitak u poslovanju veći od kapitala kompanije, te da je izlaz iz takve situacije jedino u restrukturiranju troškova. Revizori su ocijenili da veliki gubici mogu dugoročno da naškode poslovanju i solventnosti kompanije.
Revizori poslovanja su preporučili novu procjenu vrijednosti opreme preduzeća, jer je posljednja rađena krajem 2003. godine.
Prihodi Pobjede u 2011. godini povećani su za 4 odsto na 4,3 miliona, dok su rashodi smanjeni na 5,8 miliona eura.
Ostali troškovi preko pola miliona eura
Manjinski akcionar i penzioner Pobjede Stevan Vukčević pitao je da li je Vlada svjesno ili nesvjesno tolerisala negativne poslovne rezultate u nizu godina, koji su doveli do faktičkog bankrota preduzeća.
“Da li je u prošloj godini finansijske krize moralo da se potroši 88.000 eura za dnevnice i putne troškove? Đe se pojede i popije 14.000 eura? Kako se za PTT usluge potrošilo 93.000 eura?”, pitao je Vukčević.
Tražimo da vidimo ko to ima besplatne novine, a nemaju, recimo, penzioneri. To je ogromna suma za firmu koja je u gubicima”, ocijenio je Vukčević
On je tražio da mu direktori Pobjede pojasne koji su sve troškovi uračunati u stavku “ostali troškovi”, koji iznose čak 627.000 eura.
“Tu stavku treba da 'prečešljamo'. Baš kao i to zašto smo u rashodu od 90.000 eura zbog besplatnih novina i knjiga. Tražimo da vidimo ko to ima besplatne novine, a nemaju, recimo, penzioneri. To je ogromna suma za firmu koja je u gubicima”, ocijenio je Vukčević.
On je tražio da se akcionarima dostavi i ugovor na osnovu kojeg je prodato zemljište i izgrađena zgrada tik uz Pobjedu.
“Zanima me ko je potpisao taj ugovor na osnovu kojeg je izgrađena zgrada koju u narodu nazivaju Šarićevom. To sam pitao i prije godinu, a evo i danas postavljam pitanje, jer ne znamo pod kojim uslovima je taj posao odrađen, ko je to dozvolio”, dodao je Vukčević.
On je upozorio da je Pobjeda ranije redovno isplaćivala sve obaveze prema radnicima, čak kada je njihov broj bio duplo veći od sadašnjeg.
Vukčević je ocijenio da je jedini spas za Pobjedu privatizacija i upitao Lajovića dokle su stigli pregovori sa bosanskim Avazom. Lajović je odgovorio da je, prema njegovim informacijama, taj proces pri kraju, te da se u narednih nekoliko dana može očekivati epilog.
Lajović: Ne mogu da utičem na tiraž
Pobjeda prošle godine nije imala sreće ni sa tiražom. Prema finansijskom iskazu, prihodi od toga su smanjeni čak za 20 odsto i izosili su 800.000 eura.
“Smanjili smo plate do besmisla, kao i ostale troškove, i mislim da niže od toga ne može”, bio je ilustrativan Lajović
Lajović je pojasnio da on kao direktor nije direktno odgovoran za pad prodaje novina.
“Više puta sam imao neprijatne razgovore sa uredništvom na tu temu”, dodao je Lajović, dodajući da se na kvalitet novine, pa i prodaju, odrazio i odliv kadra u posljednjoj godini.
On je kazao da je menadžment kroz niz marketinških akcija, koje su podrazumijevale prodaju knjiga, CD-ova i ostalih publikacija, pokušao da pomogne prodaju, te da je uprava samo u tom dijelu mogla da pomogne održavanje prodaje.
Lajović je saopštio da su troškovi smanjeni maksimalno, što je bilo moguće, uključujući i zarade zaposlenih.
“Smanjili smo plate do besmisla, kao i ostale troškove, i mislim da niže od toga ne može”, bio je ilustrativan Lajović.
( Rajko Milić )