Uz takse za mobilni i kablovsku, moguć i skok PDV-a na 19 odsto

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić i glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris ocjenjuju da je predloženo oporezivanje građana "euro po euro" najpravednije i da ne isključuju mogućnost da, ipak, može doći do povećanja poreza na dodatu vrijednost.

Katnić: Ili porez na mobilni i kablovsku ili veći PDV >>>

Euro po euro: Vladine mjere štednje od juna >>>

U Vladi su razmišljali o povećanju PDV-a, po preporuci Mađunarodnog monetarnog fonda, ali su se opredijelili da taksama spasavaju državni budžet. Povećanje PDV-a izazvao bi rast cijena i dodatno ugrozilo standard građana.

Glavni ekonomista je ocijenio da povćanje PDV-a sa 17 na 19 odsto i dalje ostaje jedna od otvorenih opcija.

"Svjetska banka je zvanično odobrila, sa dobrim uslovima, kredit budžetu Crne Gore, razvojni kredit za budžet države"

"To je krajnja alternativa koje se ne treba ustručavati ukoliko postojeće mjere ne daju zadovoljavajuće rezultate, ukoliko budžetski deficit bude veći od onoga što je planirano. Sigurno je to mjera koja nije popularna, ali u tome postoji prostor jer Crna Gora u čitavoj Evropi, slobodno mogu reći, ima najnižu stopu. To je naša potencijalna rezerva za poboljšanje poreskih prihoda", rekao je Fabris.

Rukovodstvo CBCG smatra da je rebalanas budžeta, koji je predložila Vlada, a usvojila Skupština, bio opravdan i ne očekuju da će biti potreban "rebalans rebalansa".

Guverner Žugić ocjenjuje dobrim što je rebalans budžeta usvojen, očekujući da će efekti novih fiskalnih mjera biti pozitivni i da neće biti potreban novi rebalans.

"Svjetska banka je zvanično odobrila, sa dobrim uslovima, kredit budžetu Crne Gore, razvojni kredit za budžet države. Jako povoljni uslovi – dug period povrata, relativno dug grejs period i veoma niske kamatne stope", smatra Žugić.

Preporuke za krajnju nuždu

On je najavio da će 1. juna skupštinskom Odboru za ekonomiju elaborirati preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike. Pored smanjenja javne potrošnje, stopiranja izdavanja garancija, vođenja računa o javnom dugu i deficitu, jedna od preporuka CBCG za ovu godinu bila je i povećanje stope PDV-a kao krajnja mjera.

Odgovarajući na pitanje kako kablovska televizija ili internet mogu biti luksuz, Fabris je kazao da ne misli da su Vladine mjere usmjerene na oporezivanje luksuza, jer su kablovska televizija i mobilni telefoni daleko od luksuza

"Preporučivali smo još neke elemente kao mjeru u krajnjoj nuždi. Nadamo se da će ovo što je usvojeno u Skupštini biti dovoljno za ovu godinu", rekao je Žugić, dodajući da će u slučaju pesimističkog scenarija CBCG dati još neke preporuke, ali nije precizirao koje.

Na pitanje da li u Crnoj Gori postoji relevantan podatak koliki je procenat sive ekonomije, Žugić je kazao "da je veoma teško mjeriti procenat sive ekonomije u ukupnoj ekonomiji".

Fabris je saglasan da je rebalans budžeta bio “apsolutno nužan jer se pokazalo da se projekcije ekonomskog rasta i kretanje prihoda ne ostvaruju u skladu sa očekivanjima”.

“Rebalans budžeta će sigurno smanjiti budžetski deficit, on će vjerovatno i dalje ostati značajan”, ocijenio je Fabris.

On smatra da je oporezivanje "euro po euro" korak u dobrom pravcu, jer se radi o pokušaju da se na određeni način teret prilagođavanja krizi ravnomjernije rasporedi na sve građane.

"Vjerovatno nije popularno, ali je najbezbolniji od svih onih alternativnih mjera koje bi u suprotnom bile prisutne i najmanje negativno uticati na investicioni ambijent", kaže Fabris.

On dodaje da će se vidjeti da li će te mjere biti dovoljne ili će tokom godine biti potrebne dodatne.

Luksuz nije oporezovan

Odgovarajući na pitanje kako kablovska televizija ili internet mogu biti luksuz, te da li može definisati šta je luksuz u Crnoj Gori, Fabris je kazao da ne misli da su Vladine mjere usmjerene na oporezivanje luksuza, jer su kablovska televizija i mobilni telefoni daleko od luksuza.

"To je ipak nasušna potreba svakog građanina koji želi da uživa iole pristojan životni standard", ukazuje Fabris.

On smatra da su strane investicije u ovoj godini u značajnom padu, ali da još nijesu zanemarljive.

Predstavnici CBCG promovisali su u Muzeju novca na Cetinju prvi broj časopisa za teoriju i praksu centralnog bankarstva

"Sigurno da Crna Gora ima velike investicione potencijale i kada prođe kriza, imaćemo još jedan veliki talas stranih direktnih investicija, ali treba preživjeti do tada", kaže Fabris.

Na pitanje koliko je država izgubila nenaplaćivanjem po registrovanom poreskom obvezniku i da li je država uradila sve da te obaveze naplati kada je trebalo, Fabris upućuje naMinistarstvo finansija.

"U principu u svakoj zemlji imate jedan procenat poreskih prihoda koji se ne naplate, jer ih dužnici ne izmire, zbog toga što se ostvare u sivoj ekonomiji, bilo zbog krivičnih djela. Treba u narednom periodu uložiti napore da se minimizira siva ekonomija da se u brzom i kratkom roku sankcionišu svi oni koji ne izmiruju poreske obaveze", istakao je Fabris.

On je dodao da će spisak preduzeća koja su najveći dužnici, biti objavljen kada Skupština usvoji odgovarajuću zakonsku regulativu.

"Nadam se da će se to pozitivno odraziti i da će uticati na one koji imaju dugovanja i izbjegavaju da ih izmire zbog različitih neefikasnosti sudskog sistema ili dugotrajnosti procedura, jer onda to tretiraju kao određeni beskamatni kredit. I da će uticati na njih da uredno izmiruju obaveze jer je sigurno da će se smanjiti broj onih koji će željeti da posluju sa preduzećima sa blokiranim računom", zaključio je Fabirs.

Žugić glavni urednik

Predstavnici CBCG promovisali su u Muzeju novca na Cetinju prvi broj časopisa za teoriju i praksu centralnog bankarstva pod nazivom "Journal of Central Banking, Theory and Practice".

Žugić, koji je glavni i odgovorni urednik časopisa, saopštio je da njegovo izdavanje ima za cilj publikovanje naučnih i stručnih članaka. Biće obuhvaćeni teorijski i praktični aspekti centralnog bankarstva, monetarne politike, uključujući pitanja i problematiku supervizije.

Uručena su i priznanja pobjednicima na konkursu za Godišnju nagradu CBCG, koju dodjeljuju za najbolje radove iz oblasti bankarstva i monetarne politike. Ovogodišnji dobitnici su Oleg Sekulović i Dario Grbović.

( Danijela Lasica )