Grci u panici povlače novac iz banaka

U strahu da bi Atina uskoro mogla da izađe iz eurozone, Grci su u ponedjeljak iz banaka podigli najmanje 700 miliona eura, saopštioje je danas predsjednik grčke Centralne banke George Provopulos.

Grci povlače euro iz straha da će novi izbori ubrzati izlazak zemlje iz eurozone. Iako se novac iz banaka povlači već godinama do sada nije zabilježeno povlačenje novca ovim tempom.

"Predsjednik Centralne banke mi je kazao da još uvijek nema panike, ali da postoji strah koji bi mogao da preraste u paniku", kazao je predsjednik države Papuljas na sastanku s političkim liderima.

Izvori iz dvije banake javljaju da se užurbano podizanje novca nastavilo i juče, iako pred bankama još uvijek nema redova. Mnogi Grci se nadaju da ipak mogu da ostanu u eurozoni i bez poštovanja uslova koje su nametnuli EU i MMF, kao što to sada obećava Aleksis Cipris, harizmatični 37-godišnji vođa ljevičarske stranke SIRIZA.

Naučni institut ELIAMEP ocjenjuje da u grčkom društvu »trenutno pomalo vlada šizofrenija«

Upozorenje ekonomista

Grčka balansira na ivici bankrota i narednih mjesec dana će provesti u očekivanju novih parlamentarnih izbora, a neki ekonomisti smatraju da su dani Atine u eurozoni već "odbrojani" i da se treba ozbiljno pozabaviti posljedicama takvog razvoja događaja .

Analitičari u Atini ističu da predsjednik Grčke Karolos Papuljas nije uspio da privoli lidere partija, koje su gotovo podjednako podijeljene na pristalice i protivnike ispunjavanja obaveza Grčke prema svojim "spasiocima" iz Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), da formiraju koalicionu vladu. Na predstojećim novim izborima bi oni koji istupaju protiv sporazuma o spašavanju, a time posredno i protiv članstva zemlje u eurozoni, mogli da odnesu većinu.

Mogućnost da Grčka napusti euro zonu već je ove sedmice dovela do velikog slabljenja zajedničke evropske valute i svjetskih tržišta akcija, a političari i ekonomisti već uveliko računaju koliko će eurozonu koštati izlazak te njene članice.

Prema procjeni ekonomskih analitičara, izlazak Grčke iz eurozone neminovno bi doveo do daljeg slabljenja vrijednosti eura i ta valuta bi se "srozala" na oko 1,10 dolara, što je približno 18 centi niže nego sada, prenosi portal Finmarket.ru

Vijest o novim izborima u Grčkoj oborila je danas vrijednost eura na najniži nivo za četiri mjeseca i zajednička valuta eurozone trenutno se razmjenjuje po kursu od 1,2770 dolara.

Ekonomisti i analitičari već gotovo i ne sumnjaju da će se eurozona morati rastati s Grčkom, ili obrnuto - Grčka s eurozonom. Sada već nije pitanje da li će se to desiti, nego kako će se to desiti i kakve će biti posljedice.

Analitičar Volfgang Minhau iz londonskog "Fajnenšel tajmsa" (FT)predlaže četiri moguće varijante za budućnost Grčke - 10 godina depresije, ekonomski bankrot, odustajanje od svih sporazuma i neodložni izlazak iz eurozone.

U okviru prve varijante, desetogodišnje depresije sve će se, prema mišljenju analitičara FT, odvijati po planiranom scenariju - vlada će sprovoditi reforme i smanjivati rashode u skladu sa zahtjevima EU i MMF. Grčka će se naći u recesiji i dužničkoj klopci, budući da će se potencijal njene ekonomije smanjivati brže od oporavka njenog privrednog rasta.

Mada bi to na papiru moglo biti uspješno u ekonomskom smislu, takva taktika će gotovo sigurno pretrpeti neuspjeh i okončati se trijumfom radikalnih političkih partija. Na taj način će Grčka, ispunjavajući programe EU i MMF, dobiti 10 godina depresije, neizbježni izlazak iz eurozone i vjerovatno rušenje demokratije, što je najgori od svih mogućih scenarija, piše FT.

Najbezbolnija varijanta je ekonomski bankrot, smatra Minhau.

Prema tom scenariju, vlada Grčke bi štedjela i sprovodila reforme sve dok njen budžet do isplata kamata na dug ne dospije u suficit. Vlada bi zatim objavila bankrot ili bi, u krajnjem slučaju, počela pregovore s EU i MMF o izmjeni uslova o ukazivanju pomoći za spašavanje. Grčka bi u tom slučaju čak mogla i da ostane u eurozoni, a njeni dugovi bi bili otpisani.

Treća varijanta predviđa da se Grčka odrekne svih postignutih sporazuma, na šta bi EU i MMF odgovorili prekidom finansiranja grčkog duga.

Ako bi Grčka jednostrano izašla iz programa pomoći, čekao bi je bankrot po svim njenim dugovima, vlada bi svejedno i dalje morala da štedi jer bi budžetski deficit ostao veliki, a ako bi pri tom željela da i dalje ostane u eurozoni , pitanje je da li bi druge članice mogle da je primoraju da napusti monetarnu uniju.

U sporazumima EU nije precizno predviđena situacija kada se neka zemlja istjeruje iz zone eura. Sa tehničke tačke gledišta, Evropska centralna banka (ECB) bi mogla da odluči da ne prihvata grčke obveznice kao bankarsku garanciju ili da odbaci molbu za hitno ulivanje likvidnosti. Tada Grčka ne bi imala drugi izbor, do da "dobrovoljno" napusti eurozonu.

Posljednja, četvrta varijanta, predviđa neodložan izlazak iz zone eura. Ta zemlja bi objavila bankrot i napustila eurozonu u najskorije vrijeme. Njena konkurentnost bi u početku rasla, ali bi ubrzo sva dostignuća potonula u političku krizu.

Evropu u slučaju izlaska Grčke iz eurozone takođe teško da čeka zavidna budućnost, uvjereni su analitičari.

Po izlasku Grčke iz euroregije počela bi da se snižava vrijednost evropskih aktiva i dužnici bi bili primorani da ih rasprodaju kako bi namirili dugove.

Izlazak Grčke iz eurozone bi uticao na svjetsku ekonomiju na isti način kao i bankrot američke investicione banke "Liman braders" 2008. godine i mogao bi čak da označi početak nove Velike depresije.

Američka banka "Džej-Pi Morgan Čejz" ima tri scenarija ishoda grčke krize po euro.

Prvi predviđa pobjedu partija centra i nastavak pregovora sa EU, MMF i ECB (takozvanom trojkom). Euro bi u tom slučaju vrijedeo 1,3 dolara.

Prema drugom scenariju, Grčka bi odustala od obaveza po dugovima, ali bi pri tom ostala u eurozoni. U tom slučaju bi kurs eura opao na 1,2 dolara, ali bi uporedo s oporavkom ekonomije eurozone rastao.

Treći scenario predviđa izlazak Grčke iz zone eura. Tada bi jedan euro vrijedio svega 1,1 dolar i investitori bi ubrzano otpočeli da povlače kapital iz evropske ekonomije.

Barozo: Nemoguće je mijenjati plan štednje

Obaveze koje je Grčka preuzela u zamjenu za plan pomoći ne mogu biti izmijenjene, upozorio je danas u Briselu predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, dok ta zemlja ide ka novim parlamentarnim izborima 17. juna.

"Nema načina za izmjene obaveza koje je preuzela Grčka kao i 16 zemalja monetarne unije", rekao je Barozo na konferenciji za novinare.

Predsjednik Evropske komisije ponovio je, međutim, da želi da Grčka ostane u zoni eura.

"Grčka je dio porodice. Želimo da ona ostane u okrilju porodice zone eura i Evropske unije ... Mi želimo da budemo na strani Grčke, ali je sada na grčkim građanima da o tome odluče", rekao je Barozo, misleći na nove parlamentarne izbore u toj zemlji.

Barozo je takođe ocijenio da nema boljeg rješenja od plana štednje koji su dogovorili Grčka i povjerioci, Evropska unija i Međunarodni monetarni fond.

"Nema lakog puta. Svaki drugi put biće teži", upozorio je Barozo, podsjećajući da taj plan ne obuhvata samo mjere za smanjenje troškova već i strukturne reforme u Grčkoj.

U nemogućnosti stranaka da formiraju vladu nakon izbora 6. maja, Grci će izaći ponovo na izbore 17. juna.

Ti izbori su od posebnog značaja zato što će u slučaju ponovnog neuspjeha stranaka da formiraju vladu, biti dovedena u pitanje budućnost Grčke u zoni eura, smatraju evropski zvaničnici.

Galerija

( Beta )