Haški tužioci: Akcija "Oluja" je bila etničko čišćenje

Za tužilaštvo "Oluja" nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego napad s namjerom deportacije civilnog stanovništva.

Čak i ako žalbeno vijeće Haškog tribunala zaključi da nije bilo protivzakonitih artiljerijskih napada u akciji "Oluja", namjerno protjerivanje ne može biti osporeno kazali su u daljem izlaganju tužioci.

General Ante Gotovina, kojeg je prošle godine Haški sud osudio na 24 godine zatvora zbog ratnih zločina za vrijeme i nakon akcije Olujae, izvedene u avgustu 1995, nije nikakvo "žrtveno jagnje", već učesnik zločinačkog poduhvata, ističe haško tužilaštvo u iskazu pred vijećem kojim je predssedavao Teodor Merona, prenijeli su hrvatski mediji.

Gotovina i ostali članovi udruženog zločinačkog poduhvata imali su zajedničku svrhu a to je proterivanja civilnog stanovništva, koje je izvršeno prekomjernim artiljerijskim gađanjem, izjavila je tužiteljka Helen Brejdi ističući da je Gotovina dao naređenje da se, neselektivno, gađa cio grad Knin koji je, kao i drugi gađani gradovi, sam po sebi civilni cilj, iako je tamo bilo i vojnih objekata.

Zbog toga, smatraju tužioci, nije presudno kolika će biti margina greške kod određivanja zakonitosti artiljerijskih napada.

Gotovina nije "žrtveno jagnje" kako ga predstavljaju mnogi u hrvatskoj javnosti, već je direktno učestvovao u namjeri da srpski civili budu istjerani iz Krajine, rekao je tužilac Daglas Strajger ističući da o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata svjedoče i zakoni koji su donešeni nakon Oluje, a kojima je protjeranim civilima onemogućen povratak u Hrvatsku.

Tužilaštvo smatra da su napadi Hrvatske vojske na Knin, Gračac, Obrovac i Benkovac bili protivpravni ističući i da je Franjo Tuđman, tadašnji hrvatski predsjednik, pozivao na etničko čišćenje i da se nakon operacije hvalio efikasnošću u ispunjavanju cilja o deportaciji srpskog stanovništva. Za tužilaštvo "Oluja" nije vojni napad koji je doveo do neželjenih posljedica, nego napad s namjerom deportacije civilnog stanovništva.

Na pitanje Merona o argumentu odbrane da u gađanju nije bilo civilnih žrtava, tužioci su rekli da nije bilo ni potrebe dokazivanja da je bilo civilnih žrtava, dodajući da su svjedoci tokom prvostepenog suđenja rekli da su na ulicama Knina vidjeli mrtve i ranjene. Stanovništvo Knina napustilo je svoj grad isključivo zbog neselektivnog gađanja jer je u gradu 4. avgusta 1995. na početku bilo 15.000 ljudi, a dan kasnije ih je ostalo samo 1.000.

Advokat Ante Gotovine, Luka Mišetić iskoristio je pravo da odgovara na ovakve teze tužilaštva, rekavši da nije tačno da su civili iz Krajine pobjegli zbog gađanja, već zbog naređenja o evakuaciji koje je izdao Milan Martić. Mišetić je rekao da nema dokaza da je nakon Oluje bila onemogućena istraga o ratnim zločinima.

Popodne će svoje stavove iznijeti i odbrana generala Mladena Markača koji je osuđen na 18 godina zatvora zbog istih krivičnih djela, a na kraju današnje konferencije obratiće se i dvojica generala koji za to imaju po 10 minuta.

Za ratne zločine nad Srbima u Oluji niko nije osuđen

U bivšoj Republici Srpskoj Krajini, ubijeno skoro 700 civila (410 u Dalmaciji i Lici i 270 na Baniji i Kordunu), a spaljeno više od 22.000 kuća.

Do sada niko nije osuđen za krivična djela ratnog zločina počinjenih nad Srbima za vrijeme i nakon Oluje, ističu 22 nevladine organizacije iz Hrvatske.

"Povodom današnje žalbene rasprave pred Međunarodnim krivičnom sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (MKSJ) u predmetu generala Ante Gotovine i Mladena Markača, želimo još jednom upozoriti hrvatsku javnost na teško nasljeđe neprocesuiranih zločina počinjenih za vrijeme i neposredno nakon Oluje", ističe se u saopštenju.

Podsjeća se na istraživanja koja je sproveo Hrvatski helsinški odbor po kojima je u avgustu i septembru 1995. godine, za vrijeme i nakon završetka vojnih dejstava u bivšoj Republici Srpskoj Krajini, ubijeno skoro 700 civila (410 u Dalmaciji i Lici i 270 na Baniji i Kordunu), a spaljeno više od 22.000 kuća.

Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njenih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba. Njihov povratak bio je otežan zbog neuspostavljanja mjera bezbjednosti i pravne države na toj teritoriji, zakašnjelog procesuiranja ratnih zločina, neefikasnih programa povratka i presporih državnih ekonomskih mjera podsticanja obnove.

Sve to rezultiralo je trajnim iseljavanjem srpskog stanovništva sa petine hrvatske teritorije u mjeri koja ima efekte etničkog čišćenja, ističu NVO.

Potpisnici saopštenja, među kojima su vodeće hrvatske organizacije za zaštitu ljudskih prava, podsjećaju na neke poznate, a neprocesuirane zločine i još jednom apeluju na nepodnošljivu situaciju u kojoj porodice pobijenih koje su tužile Hrvatsku, tražeći naknadu štete, žive i dalje pod prijetnjom prisilne naplate sudskih troškova.

( Tanjug )