Sveti Leopold Mandić čeka spomen u rodnom gradu

"Sveci pripadaju svima, svetost ne poznaje ni klasne, ni rasne ni nacionalne granice", istakao je don Anton Belan

113 pregleda3 komentar(a)
Sveti Leopold Mandić, Foto: Arhiva "Vijesti"
13.05.2012. 08:05h

Dan svetog Leopolda Mandića u Herceg Novom je obilježen pontifikalnom misom i procesijom oko crkve Svetog Jeronima (gdje je znameniti Novljanin kršten) u hercegnovskom Starom gradu.

Ovaj katolički svetac koji se zalagao za ekumenizam rođen je 12. maja 1866. godine u Herceg Novom kao Bogdan Mandić. Nakon završenog studija zaređen je za sveštenika 1890. godine. Kao mlad sveštenik službovao je Trstu i Padovi u Italiji gdje je preko 40 godina bio ispovjednik u kapucinskom samostanu u tom gradu.

Mnogi su dolazili u njegovu isposnički skromnu ispovijedaonicu da mu povjere svoju muku i nađu spas za životne nedaće i tjeskobu duše. Blaženim ga je proglasio 1976. g. papa Pavle VI, a svetim 1983. papa Jovan Pavle II.

Dejan Mandić predsjednik opštine je kategoričan da “nema razloga da se ne postavi ploča na rodnu kuću Leopolda Mandića i da će grad to sigurno uraditi”
U istoriji Rimokatoličke crkve zabilježeno je i da je u najkraćem periodu proglašen za sveca. Za vrijeme Prvog svjetskog rata , Vlada Italije je naredila da svi državljani Austrougarske koji žive u pograničnom dijelu Italije prihvate italijansko državljanstvo. Sv. Leopold je odbio uz obrazložernje: "Kao i moji preci Bokelji, ja ću ostati građanin svijeta".

Grob svetog Leopolda u Padovi posjeti gotovo isti broj hodočasnika – nekoliko miliona godišnje, kao i grob svetog Antuna Padovanskog. Tamo se hodočasnici upoznaju sa njestom njegovog rođenja.

A grad koji se diči svojom multikonfesionalnošću, multinacionalnošću i multikulturalnošću, i koji je “od davnina bio veoma uspjela mješavina raznih religija, nacija i kultura, i u kojem je oduvijek bio skladan suživot ljudi raznih vjeroispovijesti”, prije sedam godina odbio je da postavi ploču na kuću na Škveru u kojoj se rodio znameniti Novljanin – kasnije katolički svetac.

Uz mnogo ružnih kvalifikacija i argumenata iz ratnih 90-ih godina, odbornici hercegnovskog lokalnog parlamenta odbili su predlog tadašnjeg odbornika Građanske partije Gorana Skrobanovića da se na skroman način odaju poštu svom poznatom sugrađaninu.

Dejan Mandić predsjednik opštine je kategoričan da “nema razloga da se ne postavi ploča na rodnu kuću Leopolda Mandića i da će grad to sigurno uraditi”. U ovoj godini trebalo bi da bude postavljen spomenik kralju Tvrtku I, osnivaču grada, u Gradskoj luci nedaleko od kuće u kojoj je rođen katolički svetac, pa prvi čovjek grada upozorava na simboliku i riješenost da u gradu mora biti mjesta za sve ljude koji su bili značajni za grad, bez obzira na vrijeme kada su živjeli, naciju ili vjeru kojoj su pripadali.

A župnik Benjamin Petrović ističe da iz godine u godinu raste broj poklonika sveca iz regiona koji dolaze u Herceg Novi na njegov dan. Raduje ga inicijativa da grad obilježi kuću u kojoj je rođen svetac.

"Sveci pripadaju svima, svetost ne poznaje ni klasne, ni rasne ni nacionalne granice", istakao je don Anton Belan zaključivši da su „opasne podjele u domenu duha i duše”.