Željezara i KAP najpogodnije lokacije za deponiju opasnog otpada

Najpogodnije lokacije za postrojenje deponije opasnog otpada, prema preliminarnom izvještaju “Ecorem”-Belgija i “Hidroplan” iz Hrvatske su sadašnja deponija otpada Željezare i deponija Kombinata aluminijuma.

Za projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kao umjereno odgovarajuća ocijenjena je lokacija Šumane, zatvoreni rudnik uglja u Pljevljima, dok za tu vrstu otpada malo odgovaraju deponija Možura u Baru, Livade u Podgorici, Rudokop Borova brda i Budoš u okolini Nikšića, ali i deponija pepela i šljake Maljevac, površinski kop Borovica i Repetitor u Pljevaljima.

Kao najveće mane lokaciji KAP-a u izvještaju se navode blizina poljoprivrednog zemljišta i zona zaštite voda

Kao glavne prednosti deponije Možura u Baru konsultanti su vidjeli blizinu barske luke, dobar pristup putu i povoljne uslove za transport i izvoz otpada, dok su nedostaci to što se šira oblast može smatrati netaknutom prirodom.

I deponija Livade je ocijenjena kao malo odgovarajuća za izgradnju deponije opasnog otpada zbog njene namjene za deponovanje komunalnog čvstog otpada i nedostatka prostora za novo postrojenje, a u blizni su i naselja, poljoprivredno zemljište i zona zaštite vode za piće.

Nedostaci novih lokacija

Kao najveće mane lokaciji KAP-a u izvještaju se navode blizina poljoprivrednog zemljišta i zona zaštite voda, dok su prednosti pristupačnost drumskom i željezničkom saobraćaju, dovoljno površine za odlaganje otpada, dobra stabilnost tla, a lokacija ima nisku estetsku vrijednost i zahtijeva sanaciju.

U Nikšiću su identifikovane tri lokacije i prema izvještaju u blizini nema zaštićenih područja, objekata kulturne baštine, kao ni regionalnih ili nacionalnih parkova. Ocijenjeno je da bivša deponija otpada Željezare ima dovoljno prostora za izgradnju postrojenja za tretman opasnog otpada, a lokaciji je već potrebna sanacija.

Kako se navodi u izvještaju, najbliži stambeni objekti su na pristojnoj udaljenosti i sama lokacija je malo vidljiva. Glavni nedostaci su to što je zemlja u privatnom vlasništvu, jedan dio se nalazi na strmoj padini i neposredno blizu rijeke Gračanice, pa je ocijenjeno da je samo sjeverni dio lokacije veoma pogodan za smještaj postrojenja. Privatno zemljište je prepreka i za lokaciju u okviru rudnika “Boksita” u Nikšiću, ali i strma padina zbog koje je lokacija teško pristupačna.

Kao mogući negativni uticaji na životnu sredinu u izvještaju se navode zagađenje zemljišta, zagađenja voda, zagađenje vazduha, prašina, buka i vibracija, poremećaj faune, gubitak prirode i vegetacije, gubitak obradivog zemljišta, vizuelni poremećaji, saobraćaj, zaposlenost

“Pošto najbliže selo Župa dobija svoju vodu iz lokalnih izdana, moglo bi se očekivati jako protivljenje stanovništva pomenutog sela izgradnji objekta za odlaganje opasnog otpada”, piše u izvještaju.

I lokacija Budoš – Nikšić ne odgovara za odlaganje opasnog otpada jer je zamljište u privatnom vlasništvu, a lokacija se treba posmatrati kao netaknuta priroda. Lokaciji Šumane u Pljevljima najveći su nedostaci velika udaljenost od ostatka zemlje i proizvođača opasnog otpada, a u zimskom periodu je i teško pristupačna zbog snijega. Kao još jedan od problema prepoznato je i protivljenje lokalnog stanovništva koje već trpi visoki pritisak zagađenja na životnu sredinu od elektrane.

Ni deponija pepela i šljake Maljevac nije pogodna zbog manjka prostora, a u izvještaju se navodi da se nakon zatvaranja ne savjetuje zbog ozbiljnih problema sa stabilnošću.

“Trenutno stabilnost brane koja sadrži mulj pepela je već diskutabilna. Pepeo se odlaže na deponiju, a na raspolaganju nema dobrih puteva. Zbog brojnih deponija koje već postoje u ovoj oblasti, jako protivljenje lokalnog stanovništva se može očekivati”, piše u Izvještaju.

Za odlaganje opasnog otpada nije pogodan ni kop Borovica, jer se nalazi na oko 200 metara od stambenih oblasti, a postoji i snažno protivljenje mještana. Lokacija Repetitor Pljevlja zbog netaknute prirode ocijenjena je manje pogodnom za deponiju opasnog otpada.

Kao mogući negativni uticaji na životnu sredinu u izvještaju se navode zagađenje zemljišta, zagađenja voda, zagađenje vazduha, prašina, buka i vibracija, poremećaj faune, gubitak prirode i vegetacije, gubitak obradivog zemljišta, vizuelni poremećaji, saobraćaj, zaposlenost. Uticaji na životnu sredinu biće dodatno opisani i razmotreni zajedno sa konsultatnom izabranim za izradu Procjene uticaja na životnu sredinu.

Za deponiju treba oko 1,4 miliona eura

Neke od preporuka su i da deponija ne smije biti izgrađena u krugu stogodišnje poplavne ravnice, državnog i nacionalnog autoputa, aerodroma

Konsultanti su procijenili da bi troškovi za rad deponije bili nešto manje od 1.4 miliona eura. Kako piše u izvještaju troškovi su procijenjeni za deponiju obima 130 hiljada tona za narednih 20 godina, na oko deset metara ispod površinskog nivoa, ukupna površina objekta za tretman opasnog otpda pet hektara, dok će sama deponija zauzimati 1.75 hektara.

Tako je ocijenjeno da će za opšte infrastrukturne radove biti potrebno 67.400 eura, izgradnju deponijskih ćelija 665.000, upravljanje procjednim vodama 495.400, vegetacija 5.000, nadzor 73.968 i za opertivne troškove 86.296 eura.

Što dalje od naselja i vode

Prema Pravilniku o bližim karakteristikama lokacije, uslovima izgradnje, sanitarno-tehničkim uslovima, načinu rada i zatvaranja deponija za otpad, stručnoj spremi, kvalifikacijama rukovodioca deponije i vrstama otpada i uslovima za prihvatanje otpada deponija ne smije biti izgrađena u krugu od 200 metara od bilo kog jezera ili bare, kao ni u krugu od sto metara od plovne rijeke ili potoka.

Neke od preporuka su i da ne smije biti izgrađena u krugu stogodišnje poplavne ravnice, državnog i nacionalnog autoputa, aerodroma, kao i da mora biti najmanje 500 metara udaljena od mjesta stanovanja. Ne smije se naći ni u blizini kritičnih oblasti staništa, uključujući i zaštićena šumska područja, u blizini močvara, ali ni u krugu od 500 metara od bilo kog vodovoda.

Galerija

( Milica Novaković )