Zbogom, Sarkozi

Socijalista Fransoa Oland pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj, što predstavlja zaokret ulijevo u srcu Evrope i mogao bi označiti početak otpora mjerama štednje koje zagovara Njemačka.

Prema prvim rezultatima, Oland je osvojio 51,9 odsto glasova, dok je dosadašnjeg predsjednika Nikolu Sarkozija podržalo 48,1 odsto građana, prenio je Rojters.

Procjene pokazuju i da je izlaznost bila između 80 i 82 odsto.

Sarkozi je priznao poraz 20 minuta po zatvaranju posljednjih biračkih mjesta, obavijestivši svoje pristalice da je razgovarao telefonom sa Olandom i poželio mu sreću.

„Preuzimam punu odgovornost za ovaj poraz“, kazao je.

„Oland je predsjednik!”

Pristalice ljevice okupile su se sinoć na pariskom trgu Bastilja kako bi proslavili prvu predsjedničku pobjedu socijalista otkako je Fransoa Miteran reizabran 1988. Mladi su uzvikivali „Oland predsjednik. Pobijedili smo!“

Fransoa Oland novi predsjednik Francuske >>>

Čak i prije nego što su objavljeni prvi rezultati, ispred sjedišta socijalista u Parizu okupila se bučna masa. Mnogi su mahali crvenim zastavama i nosili crvene ruže, simbol partije.

U Tulu, gdje je Oland bio gradonačelnik sedam godina, njegove pristalice su se vozile gradom i proslavljale uspjeh svog kandidata zvukom automobilskih sirena.

Oland je nešto ranije glasao u Tulu. „Samouvjeren sam. Siguran sam“, kazao je novinaru Rojtersa.

Sarkozi je dočekan ovacijama kada se na biračkom mjestu u Parizu pojavio sa suprugom Karlom Bruni, bivšim super modelom. „Pobijedićemo“, uzvikivale su njegove pristalice, ali su sumorna lica Sarkozijevih saradnika koji su stizali u Jelisejsku palatu govorila drugačije.

Nikola Sarkozi, suočen sa ljutnjom zbog rasta nezaposlenosti tokom njegovog petogodišnjeg mandata, jedanaesti je evropski lider koji je zbačen zbog ekonomske krize

„Rekao bih da su mu šanse jedan naprema šest“, kazao je Rojtersu izvor iz užeg Sarkozijevog kruga koji je želio da ostane anoniman.

Nikola Sarkozi, suočen sa ljutnjom zbog rasta nezaposlenosti tokom njegovog petogodišnjeg mandata, jedanaesti je evropski lider koji je zbačen zbog ekonomske krize.

Ubjedljivija pobjeda bi Olandu dala veći autoritet za vršenje pritiska na njemačku kancelarku Angelu Merkel da prihvati promjenu evropske ekonomske politike ka podsticanju rasta i popuštanju mjera štednje koje su podstakle proteste u južnoj Evropi.

Eliminisan iz ličnih razloga

Oland je nedjeljama prije izbora, prema istraživanjima javnog mnjenja, bio u prednosti pošto je predstavio opsežni program zasnovan na povećanju poreza, naročito za one sa visokim zaradama, kako bi finansirao proizvodnju i ograničio deficit.

Međutim, koliko je imao koristi od svog programa, toliko je profitirao i od antisarkozijevskog sentimenta među biračima zbog njegovog razmetljivog stila života, kao i od ljutnje zbog iste ekonomske neizvjesnosti koja je zbrisala lidere od Velike Britanije do Portugala.

„Problem za Sarkozija je to što se ljudi fokusiraju na njegovu ličnost, a ne na njegovu politiku“, ocijenila je Moana de la Mezonev (41), menadžerka prodaje koja je glasala za Sarkozija.

„Ako bude izabran Oland, eliminisaćemo iz ličnih razloga izuzetno kompetentnog čovjeka, ne samo u Francuskoj nego i u Evropi“, kazao je Kristijan Fabri (72), dok je među Sarkozijevim pristalicama čekao rezultate izbora.

Sarkozi je tokom kampanje napravio oštar zaokret udesno u pokušaju da povrati birače sa nižim primanjima koji su ga, kako su pokazale ankete, napustili priklonivši se ili radikalnoj ljevici, ili ekstremnoj desnici

„I Sarkozi i Oland su sposobni da upravljaju francuskom ekonomijom, ali je Sarkozi stvorio suviše neslaganja... To je razlog zašto sam glasao za Olanda“, kazao je fotograf Žil Leimdorfer.

Sarkozi je tokom kampanje napravio oštar zaokret udesno u pokušaju da povrati birače sa nižim primanjima koji su ga, kako su pokazale ankete, napustili priklonivši se ili radikalnoj ljevici, ili ekstremnoj desnici. Međutim, posljednjih dana predizborne kampanje pretrpio je dva udarca, nakon što su ultradesničarska liderka Marin Lepen (koja je u prvom krugu sa iznenađujućih 17,9 odsto podrške završila na trećem mjestu) i centrista Fransoa Bajro (osvojio 9,1 odsto glasova i bio peti) odbili da svoje birače pozovu da glasaju za Sarkozija.

Prijetnja za fiskalni pakt

Predsjednički izbori su došli u ključnom periodu za eurozonu, pošto je Francuska, druga evropska ekonomija, najznačajniji partner Berlina za očuvanje budućnosti bloka jedinstvene valute.

Oland je najavio da će ponovo pregovarati o sporazumu o budžetskoj disciplini koji su u martu potpisali lideri 25 zemalja članica EU. Berlin je ovaj fiskalni pakt učinio preduslovom za dobijanje pomoći zemljama u krizi.

Socijalisti planiraju da nekoliko dana nakon izbora posjete Merkelovu kako bi razmotrili Olandove ideje. Trebalo je da budući predsjednik i njemačka kancelarka već sinoć razgovaraju telefonom.

Francuska se bori protiv slabog rasta i 10 odsto nezaposlenosti, protiv sve dubljeg trgovinskog deficita i visokih državnih troškova koji pritiskaju javne finansije, što je bio razlog zašto im je agencija Standard i purs smanjila kreditni rejting AAA.

Dok su finansijska tržišta uzbuđena zbog Olandove agende rasta, biće potrebno da ih brzo uvjeri u svoje ekonomske planove pošto se ponovo pojavljuje strah zbog dužničkih nevolja eurozone.

Oland nikada nije bio na nekoj ministarskoj funkciji, što Sarkozijev poraz čini još težim, pošto ga je pobijedio neko ko nema državničkog iskustva

Iako ekonomisti žele da Oland smanji previše optimističke prognoze rasta i nametne rezove u potrošnji, politički analitičari strahuju da će to biti teško s obzirom na to da se ljevičarski birači nadaju da će povećati minimalnu zaradu i poništiti nedavno povećanje poreza na prodaju.

Oland nikada nije bio na nekoj ministarskoj funkciji, što Sarkozijev poraz čini još težim, pošto ga je pobijedio neko ko nema državničkog iskustva.

Novi predsjednik će se takođe uskoro naći na testu diplomatskih sposobnosti, pošto će se samit NATO-a održati krajem maja, a samit G20 u Meksiku je zakazan za kraj juna.

Galerija

( Danka Vraneš Redžić )