Pljevlja: Prskanjem voćnjaka nanose štetu pčelarima

Više pljevaljskih pčelara već godinama trpe štetu na svojim pčelinjacima zbog nesavjesnih voćara koji prskaju svoje voćnjake u fazi cvjetanja preparatima koje truju pčele, pez prethodnog upozorenja vlasnika uljanika, koji se nalaze u neposrednoj blizini.

Prskanje voća u cvjetanju, kažu pčelari, dovodi do masovnog uginuća pčela, što drastično smanjuje prinose.

Prema zakonu u mnogih zemalja, pa i kod nas, nije dozvoljeno tretiranje hemijskim sredstvima biljaka u fazi cvjetanja. Proizvođači koji prskaju bilje dužni su da o tome obavijeste okolne pčelare ili Društvo pčelara, najmanje dva dana prije tretiranja

Otrovana pčela prvo postaje aktivnija, zatim se njeno tijelo grči, noge se pokreću nekoordinisano, prevrne se na leđa i brzo ugine. U travi, ispred košnica, primjećuju se pčele koje bauljaju sa naduvenim i povijenim zatkom, sa raširenim krilima, koje su nesposobne da lete

Ukoliko je došlo do prskanja ugroženi su svi pčelinjaci koji se nalaze na manje od pet kilometara od tretirane površine. Obaviješteni pčelari moraju svoja društva da odsele, ili da ih zatvore.

Pčelar Mile Đurović rekao je da mu svake godine zbog upotrebe pesticida ugine više pčela i da zbog toga trpi veliku štetu, jer su prinosi meda značajno manji.

"Svake godine u fazi cvjetanja biljaka, kada su pčele najaktivnije, pretrpim veliku štetu na pčelinjaku zbog koriščenja pesticida, jer me pojedini voćari ne obavještavaju da su tretirali svoje voćnjake, na šta su po zakonu obavezni da urade. Neki mi kažu da će to uraditi, pa onda odlože prskanje, a kada ponovo žele to da urade ne obavještavaju me", rekao je jedan od poznatih pljevaljskih pčelara.

On je kazao da mu je prije par dana uginulo više pčela usljed trovanja pesticidima, jer su pokazivale znake koje imaju otrovane pčele.

Niko nije nadležan

Đurović kaže da je najgore u svemu što nema kome da se žali, jer sve inspekcije kojima se obraćao rekle su mu da nisu nadležne za tu problematiku.

"Obratio sam se Veterinarskoj, Sanitarnoj i Fitosanitarnoj insepkciji, ali su me svi upućivali jedni na druge. Čak su me upućivali i na Komunalnu i Ekološku inspekciju. Od svih sam dobijao odgovor da oni nijesu nadležni. Ranije je za ovu problematiku bila zadužena Veterinarska inspekcija, ali danas kažu da oni u tom dijelu nemaju nikakvih ingerencija", rekao je Đurović.

On kaže da ne zna kome da se obrati kako bi se konačno zaustavljalo svjesno kršenje zakonskih propisa.

"Šta ću kada sve ovo prođe, kako onda da pribavim dokaze da mi je dio pčela uginuo od trovanja pesticidima", rekao je poznati pljevaljski pčelar.

Zavisno od klime, kažu stručnjaci, u slučaju kvalitetnog oprašivanja pčelama, prinos kruške i jabuke se povećava i do 12 puta, maline, kupine i višnje 10 do 12, trešnje 10, badema i stranooplodnih šljiva 8, borovnice 5 do 14, suncokreta 2 i južnog voća 3 do 4 puta.

Stručnjaci kažu da većina pesticida otrovnih za pčele, djeluje na nervni sistem koji dovodi do paralize vitalnih organa pčela. Prvo stradaju pipci, noge i krila, a zatim usni aparat i drugi djelovi tijela. Neki preparati izazivaju grčenje i povijanje tijela pčele.

Pčelari napominju da je činjenica da ukoliko pčela oprašuje vočnjake prinosi su mnogo veći, među jabukama i kruškama čak do 12 puta, za maline, kupine i višnje 10 do 12, a i za ostale kulture

Otrovana pčela prvo postaje aktivnija, zatim se njeno tijelo grči, noge se pokreću nekoordinisano, prevrne se na leđa i brzo ugine. U travi, ispred košnica, primjećuju se pčele koje bauljaju sa naduvenim i povijenim zatkom, sa raširenim krilima, koje su nesposobne da lete.

Pčele iz košnica izbacuju veći broj mrtvih pčela ili slabo pokretnih i iznemoglih. Otrovanoj pčeli, kažu stručnjaci, nema pomoći.

Pčelari napominju da je činjenica da ukoliko pčela oprašuje vočnjake prinosi su mnogo veći, među jabukama i kruškama čak do 12 puta, za maline, kupine i višnje 10 do 12, a i za ostale kulture, a poznato je da u SAD voćari plaćaju pčelarima da dosele svoje pčele u voćnjake , čak i do 250 eura po košnici

U zakonu zaboravili na pčelarstvo

I u Pčelarskom savezu Crne Gore kažu da država još uvijek nije donijela podzakonska akta koja bi regulisala ovu problematiku.

"Pčelarski savez Crne Gore insistira da se normativno uredi oblast pčelarstva. Prije dvije godine usvojen je Zakon o stočarstvu i rečeno je da će biti donijeti podzakonski akt koji će tretirati pčelarstvo i oblast koja štiti pčele, ali taj akt još nije napravljen ni u nacrtu."

"Došli smo u situaciju da Veterinarska i Fitosanitarna inspekcija prebacuju loptu jednu na drugu i ne znamo kome da se obratimo. U tom slučaju trpe pčelari i pčele i nesavjesni voćari, koji, bez obzira na to što im prinosi voća zavise od pčelarstva, ne vode računa kako se odnose prema pčelama", rekao je predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore Radule Miljanić.

( Goran Malidžan )