Tigrasti komarac: Invazivna vrsta koja prenosi razne viruse

Da li ste već imali iskustvo sa nasrtljivim tigrastim komarcima? O njihovoj pojavi na hrvatskom dijelu Jadrana i u kontinentalnoj Hrvatskoj već smo pisali na ovim stranicama.

U međuvremenu, ovaj insekt proširio se i na crnogorsku obalu. Prije dvije godine, u jednoj uvali blizu Utjehe, autor ovih redova imao je priliku da osjeti učinak ovog malog “agresora”.

Riječ je o vrsti koja je na prostoru bivše Jugoslavije prvi put primijećena 2004. godine, otkad se proširila cijelim područjem

Britanski naučnici objavili su nedavno da je klima sjeveroistočne Evrope i Balkana posljednjih godina postala pogodna za razvoj populacija azijskog tigrastog komarca koji je prenosnik opasnih bolesti.

Novo upozorenje objavili su stručnjaci sa Univerziteta u Liverpulu koji tvrde da su u ove dvije regije protekle zime bile blaže, a ljeta toplija. Ovakva klima odgovara invazivnom komarcu koji se još 1979. odomaćio u Albaniji, a danas je prisutan u više od 15 južnoevropskih zemalja.

“U posljednje dvije decenije klimatski uslovi u središnjoj sjeveroistočnoj Evropi – Beneluksu i zapadnoj Njemačkoj, kao i na Balkanu postali su pogodniji za ovu vrstu komaraca”, saopštili su britanski naučnici.

Istovremeno su, kažu, uslovi u Španiji postali suvlji i nepovoljniji za opasnog insekta. Tigrasti komarac karakterističan je po crno-bijelim šarama i lako ga je razlikovati od domaćeg komarca, koji je mnogo sporiji i manje nasrtljiv.

Riječ je o vrsti koja je na prostoru bivše Jugoslavije prvi put primijećena 2004. godine, otkad se proširila cijelim područjem. Sve se to po tumačenjima stručnjaka dogodilo zbog klimatskih promjena, zahvaljujući kojima se neke azijske i afričke vrste insekata i riba, pomjeraju ka sjevernijim djelovima Evrope i Mediterana.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopic tus), stanovnik suptropskih djelova sjeveroistočne Azije, može prenositi viruse koji uzrokuju groznicu sjevernog Nila, žutu groznicu, japanski encefalitis i druge bolesti.

Stručnjaci preporučuju da se u blizini kuća ne ostavljaju posude u kojima bi se mogla nakupiti ustajala voda koja je idealna za njihovo razmnožavanje

Godine 2005. i 2006. uzrokovao je na ostrvu Reunion u Indijskom okeanu epidemiju chikungunye, bolesti koja zahvata zglobove. Godinu dana kasnije ista bolest izbila je u italijanskoj pokrajini Raveni, a 2010. prenio je denga groznicu u Hrvatskoj i Francuskoj. Prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, do prošlog decembra proširio se u petnaestak zemalja od južne Španije do Grčke i Turske.

U novom izvještaju koji je predstavljen u novom broju časopisa Journal of the Royal Society Interface, liverpulski naučni tim analizirao je zapise vremenske prognoze od 1950. do 2009. te uz pomoć računarskog modela dobio simulacije trendova za razdoblje od 2030. do 2050.

“Slični trendovi mogu se očekivati u budućnosti s time da će se rizik povećati u sjevernoj Evropi, a malo smanjiti u južnoj”, objavili su autori.

“Ovakvi pomaci povezani su s toplijim uslovima koji pogoduju prezimljavanju tigrastog komarca na sjeveru, te sa suvljim i toplijim ljetima koja bi mogla ograničiti njegovo širenje prema jugu”.

Istraživači ipak napominju da u modelu nisu uzimali u obzir vrste vegetacije i tla, kao i vrlo hladna i vruća razdoblja koja takođe utiču na razmnožavanje komarca. Do sredine 1960-ih tigrasti komarac bio je ograničen na neke djelove Azije, Indije i nekoliko pacifičkih ostrva.

Od tada se, uglavnom kroz trgovinu raznim proizvodima, proširio na Sjevernu i Južnu Ameriku, Karibe, Afriku, Bliski istok i Evropu. U Hrvatskoj je prvi put otkriven 2004. godine kraj Zagreba, ali kako vrlo agresivno potiskuje domaću vrstu, ubrzo se proširio duž cijele Jadranske obale od Istre do Ulcinja, gdje se trajno nastanio.

Viruse širi u sezoni razmnožavanja za toplog vremena. Stručnjaci preporučuju da se u blizini kuća ne ostavljaju posude u kojima bi se mogla nakupiti ustajala voda koja je idealna za njihovo razmnožavanje.

Šta je denga groznica i koji su joj simptomi

Denga groznica u najtežim oblicima može izazvati krvarenje i smrt. U Hrvatskoj su epidemiološke službe dosad zabilježile dva autohtona slučaja obolijevanja, kao i 15 slučajeva ljudi koji su nedavno bili inficirani, piše u izvještaju koji je objavljen u medicinskom časopisu Eurosurveillance.

Hrvatski Zavod za javno zdravlje je od 2007. registrovao šest uvezenih slučajeva groznice. Svi oboljeli osim jedne osobe bili su Hrvati koji su boravili u područjima u kojima je ona endemska - u Jugoistočnoj Aziji ili Južnoj Americi.

Virus se prenosi isključivo preko komaraca, i to najprije vrste Aedes aegy pti, ali i nešto rjeđe preko tzv. tigrastog komarca Aedes albopictus.

Ljudima preporučujemo da se ne zadržavaju pored ustajalih voda u kojima se razmnožavaju komarci

"Prvi slučaj koji smo zabilježili 2007. bilo je oboljevanje jedne Španjolke iz Barcelone u Dubrovniku koja je prije dolaska u Hrvatsku duže vrijeme boravila u Indiji. Nju smo čak helikopterom prebacivali iz Dubrovnika u Zagreb jer nismo znali o čemu je riječ – je li možda ebola. Slali smo krv na analizu u Sloveniju, a kada je utvrđeno da ima teži oblik denga groznice s krvarenjem, tražili smo da se u Barcelonu vrati posebnim avionom. Sve vrijeme oko nje smo zrak prskali sprejevima protiv komaraca”, kaže dr Ante Beus, upravnik Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević”.

“Prošle godine je prvi put zabilježen slučaj autohtone infekcije na Pelješcu. Njemci su nam javili da ju je dobio jedan njihov turista tokom boravka u Hrvatskoj. Na sreću, osim Španjolke, svi su ostali pacijenti oboljeli od blagih oblika koje karakterišu visoke temperature, osip, glavobolje i bolovi u mišićima. Teški oblik izaziva hemoralgijsku groznicu, krvarenje, a ponekad i smrt”, kaže dr Beus.

Denga groznicu izazivaju četiri tipa virusa iz porodice flavivirusa (Flaviviridae). Infekcija svakim od njih uglavnom stvara doživotni imunitet, međutim, prebolijevanje je tek kratkotrajna zaštita od drugih tipova. Inkubacija traje od tri do 14 dana. Bolest karakriše nagli početak s glavoboljom, temperaturom, opštom slabošću, izrazito jakim bolovima u zglobovima i mišićima, povećanim limfnim čvorovima i osipom koji se javlja s drugim porastom temperature nakon afebrilnog razdoblja.

Katkad se mogu javiti i jaka krvarenja. Vakcina zasad ne postoji. Najbolja zaštita su repelenti i odjeća s dugim rukavima i nogavicama, a prevencija izbjegavanje ustajalih voda.

“Ljudima preporučujemo da se ne zadržavaju pored ustajalih voda u kojima se razmnožavaju komarci. To mogu biti i manje površine kao što su lokvice, vode na trajektima ili u teglama za cvijeće. Ljude treba edukovati da ne drže rezervoare vode oko kuće, da ih izliju čim ih primijete. Prskanje otrova protiv komaraca, nažalost, nije se pokazalo naročito uspješnim”, kaže dr Beus.

( Vijesti online )