Zelenaštvo u CG: Kamata isto što i omča oko vrata
Upravo zbog straha od zelenaških teških prijetnji, godišnje se za krivično djelo zelenaštvo prijavi tek po nekoliko slučajeva
Nerealne zelenaške kamate, vrtoglavi rast duga i surov način obračuna, po principu kamata na kamatu, su mučna stvarnost crnogorskog društva, gdje se procjenjuje da na stotine kamataša zarađuje ogroman novac baveći se ovim nečasnim poslom.
U zelenaškim kandžama nalazi se procentualno mnogo više Crnogoraca, koji često jedini izlaz iz dužničkog ropstva vide u samoubistvu, a samo rijetki odlučuju se da slučaj prijave policiji i tužilaštvu.
Upravo zbog straha od zelenaških teških prijetnji, ali i činjenice da su pravno pristali na dužnički ugovor godišnje se za krivično djelo zelenaštvo prijavi tek po nekoliko slučajeva, a kasnije tokom procesa samo rijetki bivaju osuđeni za to krivično djelo.
Iako je u Krivičnom zakoniku Crne Gore zelenaštvo krivično djelo još od 1976. godine prije nekoliko godina kod nas je izrečena tek prva pravosnažna presuda. U proteklih pet godina, prema statističkim podacima Vrhovnog suda Crne Gore, pravosnažno je svega šest odluka za to krivično djelo.
Upravo mali broj prijava prevare po zelenaškom principu, skučen pravni manevar za pokretanje krivičnog postupka ali i ignorantski odnos na relaciji policija - tužilaštvo - sud doveli su do zaključka da država, čini se, na neki način toleriše dužničko ropstvo...
Tradicija zelenaštva
Zelenaštvo u Crnoj Gori nije od juče i davanje novčanih pozajmica na kamatu kod nas ima bogatu, vjekovnu tradiciju.
Poznata kotorska porodica Buća, pozajmljivala je tokom XIII vijeka novac sitnim trgovcima i ostalim građanima Kotora i okoline, uz kamatu koja je godišnje iznosila i do deset odsto. To su bili prvi zelenaši na teritoriji današnje Crne Gore, a u vrijeme vladavine Petra II Petrovića Njegoša zelenaštvo je bilo vrlo rašireno. Najpoznatiji, a ujedno i najomraženiji zelenaš tog vremena, bio je Njegošev brat Pero Tomov, predsjednik tadašnjeg crnogorskog Senata.
Istorijski podaci pokazuju da je u doba kralja Nikole Petrovića cvjetalo pozajmljivanje novca sirotinji uz debele kamate, a to je bio unosan posao za mnoge uglednike iz knjaževe svite, ali i porodice.
Upravo nesnošljivo ponašanje zelenaša, koji su davali pozajmice trgovcima i seljacima po principu kratak rok - visoka kamata, ubrzalo je osnivanje prvih banaka u Crnoj Gori.
Ali i prve banke osnovane u Crnoj Gori nijesu bile ništa bolje za crnogorski narod, pa su mnogi zbog vraćanja dugova ostajali bez zemlje i imovine zbog čega su bili prinuđeni da trbuhom za hljebom bježe u Ameriku.
Opširnije u štampanom izdanju
( Biljana Batizić )