Egipat: Jedno od najvećih masovnih hapšenja od pada Mubaraka
Više od 300 uhapšenih demonstranata, među kojima ima i 18 žena, ispitivali su vojni tužioci
Egipatske vojne vlasti pritvorile su oko 300 demonstranata, poslije sukoba ispred ministarstva odbrane u Kairu, koje terete za napade na vojnike i narušavanje javnog reda, naveli su pravnici.
Pravnica Radžija Omran rekla je da je to jedno od najvećih masovnih hapšenja, a uslijedilo je poslije protesta u petak, na kojima je traženo da s vlasti ode vojni savjet, koji upravlja zemljom od prošle godine kad je zbačen dugogodišnji lider Hosni Mubarak.
Uhapšene, među kojima je i 18 žena, ispitivali su vojni tužioci, i oni bi mogli da budu izvedeni pred vojni sud, navela je Omran.
Do sukoba je došlo kad su demonstranti pokušali da odšetaju do ministarstva odbrane, a u njima je poginuo jedan vojnik, dok je 300 ljudi zadobilo povrede od suzavca, kamenja i ispaljenih hitaca.
Zvaničnici bezbjednosti su naveli da je povrijeđeno 140 vojnika.
Do sukoba je došlo kad su demonstranti pokušali da odšetaju do ministarstva odbrane, a u njima je poginuo jedan vojnik, dok je 300 ljudi zadobilo povrede od suzavca, kamenja i ispaljenih hitaca
Vojni savjet upozorio je demonstrante pred protest da će protiv njih biti korišćeno naoružanje ukoliko priđu ministarstvu odbrane.
Jedan od pripadnika savjeta čak je rekao da će to biti kao da su demonstranti prišli "lavljem kavezu".
Protesti u petak desili su se samo dva dana nakon nasilja u kome je stradalo devet ljudi, i uoči predsjedničkih izbora koji će biti održani 23. i 24. maja.
U egipatskom društvu je prilično narastao gnijev protiv vladajućih generala, koje optužuju da unose haos u tranzicioni period, koriste opresivne mjere i manevrišu kako bi svoj uticaj zadržali i poslije predsjedničkih izbora i predaje vlasti, do koje bi trebalo da dođe najkasnije do 1. jula.
Generali su prethodne nedjelje ponovili obećanje da će predati vlast čim predsjednik bude izabran.
Zanimljivost protesta bila je i ta što u njima nisu toliko prednjačile ljevičarske, opozicione snage, već islamisti, koji su postali posebno nezadovoljni poslije diskvalifikacije dva islamistička kandidata iz izborne predsjedničke trke.
Radi se o strateškom šefu Muslimanskog bratstva, koji ima većinu u parlamentu, Heratu el-Šateru i radikalnom islamisti Abu Ismailu.
No, s druge strane, vojska i dalje ima podršku velikog dijela javnosti, nezadovoljne zbog problema koje stavaraju demonstranti, ali i koja smatra da je Egiptu potrebna "čvrsta ruka", koju, po njihovom uvjerenju, predstavlja vojni savjet.
Galerija
( Beta )