Liste čekanja za liječenje i na jugu i na sjeveru Crne Gore

U većini crnogorskim bolnica postoje liste čekanja na određene procedure, a za pojedine se čeka i više od godinu dana.

Sve zdravstvene ustanove su u obavezi da formiraju i objave liste čekanja za sve intervencije za koje je potrebno vrijeme duže od mjesec dana.

Sagovornici "Vijesti" iz opštih i specijalnih bolnica navode da se najduže čeka na ugradnju vještačkog kuka i koljena u Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković” u Risnu, kao problem vide i fukncionisanje kardiologije i endokrinologije u Pljevljima, kao i opterećenost bolnice u Dobroti pacijentima kojima je izrečena sudska mjera liječenja.

Direktor risanske bolnice za ortopediju, neurologiju i neurohirurgiju dr Milić Jauković, objasnio je da se na operacije kuka i koljena čeka oko pola godine, dok je kod jednog ljekara lista čekanja i do godinu i po dana.

"Pacijenti su sami izrazili želju da ih liječi taj ljekar, zbog čega se i čeka toliko dugo na operaciju”, rekao je Jauković.

Ljekari preoterećeni, fali i kadra

U Pljevljima, pak, najveće probleme imaju sa kardiologijom i endokrinologijom. Kako bi nastojali da se ne formiraju liste čekanja, pacijente kojima je ta usluga neophodna šalju u Klinički centar Crne Gore.

“Ljekari su preoterećeni, a nedostatak kadra je evidentan, a poteškoće su sa zakazivanje kod endokrinologa i kardiologa i gledamo kako da prevaziđemo taj problem”, kazao je “Vijestima” Zaštitnik prava pacijenata u toj ustanovi Božidar Bajić.

Zvanično, kako je kazao, ni hirurgija nije u situaciji da može zakazivati preglede.

“Nema lista čekanja, ali pacijenti otežano dolaze na pregled”, kazao je Bajić.

U toj ustanovi postoji i problem sa radom u laboratoriji zbog nedostatka aparata, reagenasa i novca, zbog čega su pacijenti nerijetko prinuđeni da idu kod privatnika.

Čeka se i u "Dobroti"

Direktor Specijalne bolnice za psihijatruju “Dobrota” dr Aleksandar Tomčuk, kazao je “Vijestima” da u toj ustanovi postoje liste čekanja isključivo za pacijente sa izrečenom sudskom mjerom obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja.

“Radi se o pacijentima počiniocima krivičnih djela koji su krivično djelo uradili u stanju neuračunjivosti uslijed psihičkog poremećaja ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci”, kazao je Tomčuk.

On je naglasio da prioritet u hospitalizaciji imaju pacijenti sa akutnim pogoršanjima i oni ne čekaju na prijem u bolnicu, niti postoji lista čekanja za dijagnostičke procedure koje se rade u ustanovi.

“Iako najčešće u direktnoj komunikaciji sa pacijentima i njihovim porodicama postoji nezadovoljstvo, do sada nijesmo imali konkretnih žalbi upućenih Zaštitniku prava pacijenata u ustanovi vezano za postojeću listu čekanja”, kazao je Tomčuk, naglašavajući da bolnica nema adekvatnog rješenja i ne može sama rješiti taj problem.

“Našoj ustanovi je nametnuta obaveza zbrinjavanja ove kategorije pacijenata iako Specijalna bolnica za psihijatriju nijednim organizacionim aktom to nije u obavezi. Radi se o sistemskom problemu koji zahtjeva zajedničku akciju, kako Vlade tako i ministarstava zdravlja i pravde, u smislu formiranja posebne ustanove za ovu namjenu”, rekao je Tomčuk.

On je naglasio da je procenat iskorišćenosti posteljnog fonda Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru na godišnjem nivou 112 odsto.

“Bolnica ne može i ne želi uskraćivati pravo na bolničko liječenje pacijentima u stanju akutnih psihičkih pogoršanja na način što će širiti svoje kapacitete i puniti ih pacijentima sa izrečenom sudskom mjerom, čije liječenje po pravilu traje mjesecima, a nerijetko i godinama. Pogotovo ne u okolnostima u kojima nas savremeni svjetski trendovi razvoja psihijatrije usmjeravaju ka razvoju komunalne psihijatrije u zajednici, deinstitucionalizaciji i smanjivanju broja kreveta u psihijatrijskim bolnicama”, naglasio je Tomčuk.

Zbog toga se dinamika prijema pacijenata sa izrečenom sudskom mjerom, kako je kazao, radi na način što se tek nakon preinačenja sudske mjere i otpusta pacijenta iz ustanove stvaraju uslovi za prijem prvog sljedećeg pacijenta sa liste čekanja.

Liste za vještačku oplodnju i slušne aparate

Na Cetinju, kako kažu iz uprave, liste čekanja postoje za vještačku oplodnju i ugradnju slušnih aparata, dok se na ostale procedure čeka manje od 30 dana.

Direktorka kotorske bolnice dr Edita Starović kazala je da u toj ustanovi pacijenti duže od 30 dana čekaju samo na ultrazvuk srca, dok se na ostale preglede i procedure čeka manje.

Prvi čovjek nikšićke bolnice dr Ilija Ašanin, kazao je “Vijestima” da u toj ustanovi ne postoje liste čekanja, a da se na kontrole preglede čeka 10 do 15 dana, a sve u dogovoru sa pacijentom

Prvi čovjek nikšićke bolnice dr Ilija Ašanin, kazao je “Vijestima” da u toj ustanovi ne postoje liste čekanja, a da se na kontrole preglede čeka 10 do 15 dana, a sve u dogovoru sa pacijentom.

“Na procedure ulrtrazvučne i rendgenske dijagnostike se ne čeka, a za skener je moguće čekanje do 10 dana: hitni slučajevi rade se odmah”, kazao je on.

To sve je bilo moguće, kako je kazao, zahvaljujući dobroj organizaciji i dodatnom angažovanje zaposlenih.

“Što se tiče operativnog programa nema lista čekanja, a najviše se čeka dan do dva, ali to više zbog priprema pacijenta za operaciju nego objektivnog čekanja”, kazao je Ašanin.

Iz specijalne bolnice “Brezovik” kratko su kazali da u toj ustanovi ne postoje liste čekanja.

Brezovik

U Kliničkom centru ćute

Iz najveće crnogoroske zdravstvene ustanove, Kliničkog centra Crne Gore, nije bilo moguće dobiti precizne podatke koliko dugo se čeka na operacije. Liste čekanja u toj ustanovi postoje za hirurške intervencije na srcu, ugradnju stentova, koronarografiju, ugradnju vještačkih kukova.

Pacijenti duže od mjesec dana čekaju i na zračenje dojki, a podugačka lista čekanja postoji i u Klinici za očne bolesti, gdje trenutno 326 bolesnika čeka na liječenje.

( Dražen Đurašković )