Šariću i Lončaru će oduzimati i legalnu imovinu?
Imovina Duškar Šarića i Jovice Lončara iznosi oko 12 miliona eura, a moraju da vrate oko 21 milion eura
Prvostepenom presudom Višeg suda u Bijelom Polju Duško M. Šarić (33) i Jovica S. Lončar (49) obavezni su da državi plate 21.253.879 eura, na ime pribavljene protivpravne imovinske koristi. Takva odluka suda, tri dana nakon izricanja presude, donijela je niz nedoumica oko načina i mehanizama kako da država od Lončara i Šarića naplati toliki novac.
Ključno pitanje je da li oni imaju novac ili legalnu imovinu da plate državi razliku od 8,5 miliona eura, s obzirom na to da im je nelegalno stečena imovina, prilikom privremenog oduzimanja, procijenjena na 12,5 miliona eura.
“Vijestima” je više sagovornika iz pravosuđa pojasnilo da će se tih 8,5 miliona, ukoliko bude potvrđena prvostepena odluka, naplatiti u naknadnom izvršnom postupku od njihove legalne imovine. To će biti moguće tek nakon usvajanja niza akata, koji će regulisati tu oblast, s obzirom na to da je ovo prvi ovakav slučaj u crnogorskom pravosuđu.
Portparolka Višeg suda sudija Gorica Đalović saopštila je „Vijestima“ da će se novčani iznosi na koje su pojedinačno obavezani okrivljeni Šarić i Lončar naplatiti iz imovine sa kojom oni raspolažu, ali tek ukoliko odluka suda postane pravosnažna.
Pravna praksa ne poznaje odluku
Advokatica Zorica Đukanović, jedna od branilaca Lončara, saopštila je „Vijestima“ da je sud ranije donio odluku o privremenom oduzimanju imovine okrivljenih.
“Sve je urađeno na predlog tužioca i riječ je o imovini koja je, navodno, stečena na nezakonit način. Postavlja se pitanje kako sud može donijeti odluku i obavezati okrivljene da na račun državnog budžeta ponovo, odnosno drugi put uplaćuju navedeni iznos od preko 21 milion eura”, pitala se Đukanovićeva.
Ona smatra da presuda ima za cilj da „odobrovolji javnost“ u smislu da je nešto urađeno po zakonu.
“Pravna praksa ovakve odluke ne poznaje”, navela je Đukanovićeva, koja je dodala da procijenjena vrijednost njihove imovine “nije bila predmet optuženja”.
“Odbrana će ključne primjedbe na presudu obrazložiti u žalbi i to u zakonskom roku”, zaključila je Đukanovićeva, ne želeći da ulazi u detalje presude.
Oduzete i akcije "Pobjede"
Viši sud u Bijelom Polju 28. jula prošle godine usvojio je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva, Odjeljenja za suzbijanje organizovanog kriminala, odredio da se privremeno oduzme imovina od privrednih društava čiji su vlasnici okrivljeni Šarić i Lončar. Rješenjem je konstatovano da se ta mjera određuje zbog postojanja osnova sumnje da je stečena nezakonito, te se privremeno oduzima imovina koju čini veći broj radnih mašina, nepokretnosti(stambene i poslovne zgrade, zemljište, benzinska stanica, putnička motorna vozila i akcije u dnevnom listu “Pobjeda“.
U obrazloženju odnosno pravnoj pouci riješenja navedeno je da privremeno oduzimanje može trajati dok i vanpretresno vijeće ne donese odluku po zahtjevu državnog tužilaštva za trajno oduzimanje imovine.
Đukanovićeva i Vladimir Gajić, koji sa Miodragom Golubovićem, čine advokatski tim Lončara, ranije su saopštili “Vijestima“ da Viši sud u Bijelom Polju ni bilo koji drugi u Crnoj Gori nema nadležnost za postupanje po zahtjevu Specijalnog tužilaštva,te smatraju da je taj zahtjev trebalo da bude odbačen.
“Sud privremeno oduzima, po popisu, osnovna sredstva domaćih pravnih lica, to je nezakonito, jer sud u ovakvom pravnom slučaju može da donese odluku kojom privremeno ograničava vlasnička i upravljačka prava osnivačima pravnog lica koja imaju vlasničke udjele u pravnom licu koje je takozvana „majka firma“, kazali su između ostalog advokati Lončara.
Nema zamjene za robiju
Krivični zakonik Crne Gore predviđa i zamjenu novčane kazne za kaznu zatvora, ali je to moguće samo u slučajevima kada novčani iznos ne prelazi 14.000 eura.
Ukoliko se potvrdi presuda, Šarić i Lončar bi morali u zatvoru da provedu zajedno 700 godina kako bi naplatili spornih 8,5 miliona eura
S obzirom na to da je u slučaju Šarić - Lončar riječ o milionskoj globi države prema okrivljenima, takva mogućnost zakonski nije ni logična niti realna.
Dan zatvora u krivičnim postupcima, gdje ima i stavka naplate novca, prema zvaničnom zakonskom cjenovniku košta 40 eura. U prekršajnim postupcima onaj ko nema da plati novčanu kaznu može je zamijeniti robijom, a takav dan košta 15 eura manje.
Koliko bi bila nelogična takva mogućnost najbolje govori statistički podatak da bi, ukoliko se potvrdi presuda, Šarić i Lončar morali u zatvoru da provedu zajedno 700 godina kako bi naplatili spornih 8,5 miliona eura.
Zašto je vlasništvo prepisano na Duška
Kao osnivač firme Mat kompani, koju je Uprava za imovinu privremeno oduzela Pljevaljaku Dušku Šariću, u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici 19. oktobra 2009. godine bio je upisan njegov brat Darko za kojim traga srbijanska policija zbog šverca narkotika iz Latinske Amerike. Samo nekoliko dana kasnije 26. oktobra u centralnom registru kao osnivači upisani su Duško Šarić i Jovica Lončar, a vjerovatno razlog promjene je bilo Darkovo saznanje da je srbijanska policija počela operaciju “Balkanski ratnik” koja se istovremeno odvijala u Urugvaju i Beogradu.
Interpolova potjernica za Šarićem, posebno odjeljenje Višeg suda u Beogradu raspisalo je 22. januara 2010. godine. Trećeg novembra u CRPS kao osnivač upisan je samo Jovica Lončar koji je pokrivao i mjesto izvršnog direktora. Zanimljivo je da je u Centralnom registru prvo 16. decembra kao osnivač ponovo upisan samo Lončar, a Muhamed Delagija kao izvršni direktor a nešto kasnije istog dana osim Lončara kao osnivač Mat kompani upisana je i američka firma Mateniko LLC. Osnivač preduzeća Tera ing, koje je registrovano za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, kako je upisano u Centralnom registru, 100 odsto je Društvo sa ograničenom odgovornošću Mat kompani.
Zanimljivo je da je u Centralnom registru prvo 16. decembra kao osnivač ponovo upisan samo Lončar, a Muhamed Delagija kao izvršni direktor a nešto kasnije istog dana osim Lončara kao osnivač Mat kompani upisana je i američka firma Mateniko LLC
Sve firme, radnje Duška Šarića, optuženog za pranje novca, nad kojima je upravljanje preuzela Direkcija za imovinu rade neometano, osim bezinske pumpe Mat petrol, koja je zatvorena početkom decembra prošle godine, kada je i svih 16 radnika ostalo bez posla. Mat petrol je poslovao u sastavu preduzeća Mat kompani, a pumpa je zatvorena jer preduzeće nije imalo obrtnih sredstava za kupovinu naftnih derivata.
Račun preduzeća je od oktobra prošle godine blokiran na iznos od 1,2 miliona eura na zahtjev Hipo Alpe Adria banke od koje je preduzeće podiglo 2,2 miliona eura kredita. Zbog tog kredita, koji je podignut prije oduzimanja, dio imovine je pod hipotekom. Pod hipotekom je i dio imovine zbog duga od 4,5 miliona po osnovu kredita Prvoj banci. Preduzećima Mat kompani i Tera ing stavljena je zabrana raspolaganja opterećenja i otuđenja imovine.
Za razliku od njih na kafe bar “4. sobe” i pekaru “Čarobnjak”, koje se vode na Šarićevu majku i sestru, kao i neke od prijatelja u Centralnom registru privrednog suda nije stavljena zabrana raspolaganja, opterećanja i otuđenja imovine. Od kada je počeo proces oduzimanja imovine bez posla u Mat kompani i Teraing ostalo je pedesetak radnika, a oni koji su ostali da rade, strepe za svoja radna mjesta, jer se preduzeće našlo u bezilaznoj situaciji, a država ne rješava njegov status.
( Beća Čoković, Biljana Batizić )