Bin Laden nije vukao sve konce

Dokumenta koja su specijalne snage Sjedinjenih Država zaplijenile iz kompleksa Osame bin Ladena, a koje su potom objavile vlasti otkrivaju da je lider Al Kaide bio nezadovoljan zbog akcija partnerskih grupa za koje je smatrao da kaljaju ime ove terorističke mreže.

Iako je za vrijeme napada u kome je ubijen Bin Laden prošle godine zaplijenjeno desetine hiljada dokumenata, video snimaka i kompjuterskih diskova, samo ih je 17 pušteno u javnost, u originalu na arapskom jeziku, uz engleski prevod i komentare stručnjaka iz Centra za borbu protiv terorizma pri američkoj Vojnoj akademiji, prenijele su agencije.

Objavljena dokumenta pokazuju da je Bin Laden bio duboko zabrinut zbog očitog pada podrške u muslimanskom svijetu.

„Bin Laden nije, kao što mnogi vjeruju, vukao konce koji su pokretali džihadističke grupe u svijetu. Bio je opterećen onim što je smatrao njihovom nesposobnošću“, stoji u izvještaju Centra.

Nekoliko mjeseci prije smrti, razmišljao je o značajnijoj transformaciji Al Kaide kako bi bolje iskoristila pobune u okviru Arapskog proljeća.

U pismu iz 2010, vođa Al Kaide piše o „početku nove faze popravljanja grešaka koje smo napravili“.

Bio je skeptičan prema misijama „vukova samotnjaka“ i tražio je da se „u samoubilačku operaciju ne šalje samo jedan brat, nego bar dvojica“. Bin Laden objašnjava da ukoliko operaciju preduzima samo jedan ekstremista „nizak je procenat uspješnosti zbog psiholoških faktora koji djeluju na brata u takvoj situaciji“.

Sudeći prema dokumentima, Bin Laden nije bio srećan zbog napada partnera na sunarodnike muslimane, pozivajući ih da umjesto njih napadaju SAD.

Neka od dokumenata nagovještavaju da je grupa bila u zategnutim odnosima sa Iranom

Neka od dokumenata nagovještavaju da je grupa bila u zategnutim odnosima sa Iranom, naveo je BBC.

U pismima se otkriva nezadovoljstvo zbog načina na koji se Teheran odnosi prema oslobađanju zatvorenika, uključujući članove Bin Ladenove porodice, kao i uznemirenost jer Iranci „ne žele da pregovaraju sa nama, niti reaguju na naše pritiske“.

U ostalim dokumentima se vidi da je vođa Al Kaide svojim borcima naređivao da traže prilike da ubiju predsjednika Baraka Obamu ili generala Dejvida Petreusa, sadašnjeg šefa CIA, a bivšeg komandanta ISAF-a, tokom neke od njihovih zvaničnih posjeta Avganistanu i Pakistanu.

Takođe im je savjetovao da se ne muče i ne napadaju potpredsjednika Džozefa Bajdena, jer je „Bajden potpuno nespreman za tu funkciju, što će SAD odvesti u krizu“.

Dopisnik BBC-ja za bezbjednosna pitanja Frenk Gardner smatra da se objavljena dokumenta moraju sagledati u kontekstu ostalog zaplijenjenog materijala. On navodi da SAD imaju interes da Bin Ladena predstave prije kao gubitnika, nego kao silu na koju treba računati. On dodaje da se mora imati na umu da je lider Al Kaide za mnoge ostao simbolična figura jer je tako dugo izbjegavao da ga uhvate Amerikanci.

„Nesporno je da je Al Kaida danas mnogo slabija nego što je bila prije deset godina, ali bi bilo glupo reći da su izvršili posljednji napad“. Ono čega smo svjedoci je razbijanje Al Kaide u manje, regionalno skoncentrisane grupe”, zaključio je Gardner.

( Danka Vraneš Redžić )