U Crnoj Gori se ne kupuje domaće, uvoz hrane se i dalje se povećava

Kampanja “Kupujmo domaće” u aprilu, u prvom mjesecu sprovođenja, nije uticala na smanjenje uvoza hrana u tom periodu, već je on povećan u ukupnom iznosu, ali i kod većine proizvoda.

Uvoz hrane u aprilu ove godine, prema podacima koje je Monstat juče objavio, vrijedio je 34,5 miliona eura, dok je u istom mjesecu 2017. iznosio 31,8 miliona.

Program “Kupujmo domaće” pokrenuli su 3. aprila ministarstva poljoprivrede, ekonomije, Privredna komora i najveći trgovački lanci. Kako je tada saopšteno, cilj programa je da se poveća prodaja domaćih prehrambrenih proizvoda, proizvodnja, zaposlenost i smanji uvoz. Organizatori su zajedno obezbijedili 115 hiljada eura za marketinšku promociju i obilježavanje prostora u marketima gdje se nalaze samo domaći proizvodi. Programom je obuhvaćeno preko 3.000 domaćih proizvoda.

Uvoz živih životinja za proizvodnju hrane u aprilu ove godine iznosio je dva miliona eura, dok je u istom mjesecu prošle godine on vrijedio 2,2 miliona eura. To je jedina kategorija u kojoj je došlo do smanjenja uvoza hrane.

Uvoz mesa i mesnih prerađevina ostao je isti, odnosno na nivou od oko 7,5 miliona eura, dok je uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja povećan sa prošlogodišnja 4,2, na 4,4 miliona eura. Uvoz ribe i prerađevina od ribe povećan je sa 0,9, na 1,3 miliona eura, a žitarica i proizvoda od žitarica sa 4,3, na pet miliona eura.

Značajno je povećana i kupovina uvoznog povrća i voća sa 4,9, na 5,6 miliona eura. Uvoz šećera, proizvoda od šećera i meda ostao je na nivou od 0,9 miliona eura. Uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina u aprili je iznosio 2,7 miliona eura ili oko 100 hiljada eura više nego u istom mjesecu prošle godine. Povećan je i uvoz ostalih prehrambrenih proizvoda sa 3,1, na 3,3 miliona eura, kao i stočne hrane sa 1,2, na 1,8 miliona eura.

Organizatori programa “Kupujmo domaće” su početkom aprila najavili da će on biti njihovo dugoročno opredjeljenje, kojim žele da ukažu na važnost kupovine domaćih proizvoda i uticaj na crnogorsku ekonomiju. Saopšteno je i da će u nastavku programa realizovati i set edukacija i savjetodavne podrške za proizvođače u cilju unapređenja znanja i marketinške funkcije, kao i da će pred sezonu povezati turističku privredu i domaće proizvođače, kako bi domaća hrana ovog ljeta bila prisutnija i hotelima i restoranima.

“Po određenim procjenama, za svaki proizvod koji se kupi, a proizveden je u Crnoj Gori, našoj ekonomiji ostaje izmedju 80 i 85 odsto iznosa. Upravo taj novac utiče na veće plate, povećanje kupovne moći i povećanje životnog standarda građana. Međutim, najveći problemi domaćih proizvođača jesu ograničeni kapaciteti proizvodnje, nemogućnost kontinuirane isporuke i potrebne količine, nedovoljno razvijena funkcija marketinga. Mi ne možemo uticati na to koji proizvodi će se naći na policama marketa, ali smo u intenzivnoj komunikaciji sa trgovinskim lancima i zajedno radimo na stvaranju prostora za manje proizvođače”, saopšteno je tada iz Ministarstva ekonomije.

Ukupan uvoz povećan 12,7 odsto

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za period januar-april, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 851,6 miliona eura, što ukazuje na rast od 12,9 odsto u odnosu na isti period 2017. Izvoz robe povećan je 14,3 odsto, na 129,2 miliona eura, a uvoz 12,7 odsto, na 722,4 miliona eura, saopšteno je iz Monstata. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,9 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine (17,6%).

( Goran Kapor )