Mnoge bankarske usluge treba proglasiti prevarom
Slovenački ekonomista Jože Menciger smatra da je neoliberalni ekonomski koncept uzrok krize
Aktuelna kriza u kojoj grca gotovo cijeli svijet je posljedica neoliberalnog ekonomskog koncepta, koji se i teoretski bazira na alavosti i nezajažljivosti, smatra profesor ekonomije na Pravnom fakultetu u Ljubljani i prvi slovenački ministar ekonomije Jože Menciger.
On je u intervjuu za beogradski NIN kazao da se čitava ekonomija bazira na maksimiranju korisnosti i racionalnom ponašanju pojedinaca, bez odgovora na pitanje gdje je granica između maksimiranja i nezajažljivosti.
"Kriza nije završena. 'Liječili' su je i sada je 'liječe' smanjivanjem javnih dugova, pa i javnih sektora. No, javni dugovi su nastali, prije svega jer su države rješavale probleme privatnih banaka.
Bez intervencija država, a te intervencije su i stvorile visoke javne dugove, došlo bi do finansijskog sloma u čitavoj EU. Rješavanje problema u bankama tek je na početku", ocijenio je Menciger.
Politika štednje samo pogoršava
Menciger smatra da bi EU sada trebalo da preispita svoja strateška usmjerenja, koja su, po njegovom mišljenju, pogrešna.
"EU ne može povećavati konkurentnost na globalnom nivou s jeftinom radnom snagom bez socijalnih prava, niti može išta uraditi s idejama o društvu znanja. I jedno i drugo osuđeno je na neuspjeh.
Uz to, finansijski sektor treba svesti na osnovnu djelatnost, a to je efikasno prenošenje štednje od štediša do investitora. Mnoge nove finansijske proizvode treba proglasiti prevarama, a jedan dio igrama na sreću. Politika štednje, o kojoj govori EU, situaciju samo pogoršava", zaključio je Menciger.
Grčka jedina koja je bezglavo trošila
On je rekao da ne razumije dio javnosti koja ga je označila kao euroskeptika.
"Možda zbog toga što ulazak Slovenije u EU tretiram kao “emergency exit” (izlaz za slučaj opasnosti), a ne kao ispunjenje sna Slovenaca da uđu u Evropu.
Na taj ulazak gledam na isti način kao i na izlazak Slovenije iz Jugoslavije 1991, pa i na njen ulazak u Kraljevinu SHS 1919. Sve to smo uradili, jer nije bilo dobrih alternativa", rekao je Menciger.
"U drugim zemljama EU javni dug je rezultat spasavanja iz situacije koja je stvorena različitim oblicima hazardiranja privatnog sektora, u čemu su participirale i banke"
On je kazao da i dalje strahuje za opstanak Evropske unije, “najprije zbog neizvjesnosti i haosa koji bi nastao, ako bi se EU raspala”.
"Stavljati u prvi plan javni dug je pogrešno. Javni dug je posljedica, a ne izvor problema. Veliki javni dugovi posljedica su onoga što se dešavalo decenijama, a to su preraspodjela bruto domaćeg proizvoda između rada i kapitala na štetu rada, seljenje industrijske proizvodnje u Kinu, stvaranje tražnje kreditima, naduvavanje finansijskih balona, izmišljanja novih finansijskih 'proizvoda'", naveo je Menciger.
Jedino je u Grčkoj, prema njegovim riječima, stvarno došlo do bezglavog trošenja države.
"Samo za Olimpijske igre u 2004. potrošeno je 10 milijardi eura. U drugim zemljama EU javni dug je rezultat spasavanja iz situacije koja je stvorena različitim oblicima hazardiranja privatnog sektora, u čemu su participirale i banke", dodao je on.
Galerija
( Rajko Milić )