AP: Ograničeni rezultati Obamine strategije

Okretanje američkog predsjednika Baraka Obame Kini i "resetovanje" odnosa sa Rusijom proizveli su ograničene rezultate u njegovom spoljnopolitičkom planu, čiji cilj je da poboljša odnose SAD sa nekadašnjim hladnoratovskim rivalima, ocjenjuje se u analizi američke novinska agencije Asošijeted pres (AP).

Agencija je navela da je Obama uspio da poboljša saradnju sa Moskvom po pitanju smanjenja nuklearnog naoružanja, kao i da ojača američka partnerstva u Aziji kao protivtežu narastajućoj kineskoj moći, naročito sa Južnom Korejom i Japanom.

Po drugim pitanjima od krucijalnog američkog interesa, međutim, ove zemlje su se pokazale tvrdoglavo nepopustljive, piše AP.

Američka agencija ocijenila je i da je od nuklearno naoružane Sjeverne Koreje do potencijalno nuklearno naoružanog Irana, Obamina administracija dobila samo prazne izjave o takozvanoj podršci.

Američki zvaničnici kažu da su Rusija i Kina podržale nove sankcije Iranu, ali je, prema AP, i prethodna administracija je slično tvrdila.

AP spekuliše da bi poslije okončanog rata u Iraku i borbenih operacijama u Avganistanu koje bi trebalo da budu privedene kraju u narednih nekoliko godina, ponovni vojni i diplomatski fokus SAD u Aziji mogao da bude usmjeren na narastajuća tržišta, poput kineskog, indijskog i indonežanskog.

Kina i Rusija su blokirale Obamine pokušaje da UN preduzmu akciju protiv sirijske vlade i ignorisale su američka upozorenja da će zbog toga završiti na pogrešnoj strani istorije, podsjetila je agencija i ocijenila da je to dovelo do toga da je Obama proglašen naivnim ili previše popustljivim i prema Kini i prema Rusiji.

Kritičari Obamine politike iz redova republikanaca, na čelu sa najvjerovatnijim predsedničkim kandidatom Mitom Romnijem, smatraju da je administracija dobila premalo zauzvrat od Rusije kada se radi o ustupcima u domenu antiraketnog štita, kao i da nije izvršila dovoljan pritisak na Kinu po pitanju trgovinskog spora koji je koštao mnoge Amerikance posla.

Asošijeted pres je procijenila i da će Kina opet doći u žižu američke spoljne politike u predstojećoj nedjelji, kada će državna sekretarka Hilari Klinton i sekretar za finansije Timoti Gajtner u Pekingu učestvovati u strateškim i ekonomskim razgovorima sa kineskim kolegama.

Glavne teme će biti globalna ekonomija, nasilje u Sudanu i teritorijalni sporovi u azijskim morima.

No, podsjeća AP, predviđenim sastancima prijeti najnoviji incident - bjekstvo slijepog kineskog disidenta Čena Guangčenga (41) iz kućnog prtivora u jednom kineskom selu u Peking, gdje se nalazi pod zašittom američkih zvaničnika, dok Kina i SAD pregovaraju na visokom nivou o njegovoj sudbini.

Slučaj Guangčenga, koji se protivio nasilnim abortusima i sterilizacijama po kineskim selima kao mjerama za smanjenje rađnja, naglašava fundamentalne razlike između Kine i SAD po pitanju ljudskih prava, ocjenjuje AP.

Dvije zemlje se ne slažu ni po pitanju politike prema Sjevernoj Koreji, prema kojoj je, prema mišljenju SAD, Kina preblaga, ali ni kada se radi o Tajvanu i Tibetu.

SAD, navodi AP, prodaju oružje Tajvanu, koji Peking smatra "odmetničkom" provincijom, a američki zahtjevi za veće poštovanje ljudskih prava i tibetanske kulture naišli su na "kineski zid".

AP spekuliše da bi poslije okončanog rata u Iraku i borbenih operacijama u Avganistanu koje bi trebalo da budu privedene kraju u narednih nekoliko godina, ponovni vojni i diplomatski fokus SAD u Aziji mogao da bude usmjeren na narastajuća tržišta, poput kineskog, indijskog i indonežanskog.

Više od polovine svjetske populacije živi u Aziji, koja se smatra budućim centrom svjetske ekonomije.

Sve u svemu, američka politika poziva na povećanje saradnje sa Kinom, gdje je to moguće, i na kontrolu kineske moći u slučajevima kad ona prijeti saveznicima i susjedima SAD, zaključuje se u analizi agencije AP.

Galerija

( Beta )