Predizborna obećanja: Podgorica će zelen grad biti, njim ćemo se ponositi

Počinuh. “Podgorica će zelen grad biti, njim ćemo se ponositi”, tako bismo Šobićev stih iz pjesme “Titograd” (1978) mogli prepjevati poslije izbora 27. maja. Jer, sudeći prema kampanjama, biće Podgorica najzeleniji od svih zelenih gradova na svijetu!

Obećava to i DPS, čiji nosilac liste Ivan Vuković kaže spustiće Podgoricu do njenih rijeka, napraviće šetališta duž Ribnice i Morače… Tako reče i ostavi za sobom smeće na Skalinama. Po navici, vjerujem…

Vuković i kompanija se pohvališe neki dan i da su lani u Podgorici zasadili 462 stabla. Ako zanemarimo da toliko zasade jedna NVO i grupa građana u svakoj akciji, sjetite se samo koliko je sadašnja podgorička vlast za sve ove godine posjekla stabala i žrtvovala zelenih površina.

Da građani ponekad ne dignu glasa, uništili bi oni i ovo što imamo…

“Zelene površine u gradu nestaju… najviše u novijim djelovima grada koji su produkt agresivnog investicionog urbanizma, obrta sumnjivog kapitala”, kažu iz koalicije “Sve za moj grad” (Demokratski front i Socijalistička narodna partija).

Luka Rakčević, kandidat za odbornika liste “Podgorica za 21. vijek” (URA i Demokrate), podsjeća na podatke Generalnog urbanističkog plana (GUP), prema kojem će Podgorica do 2025. ostati bez preko milion i po kvadrata zelenih površina.

“To dovoljno pokazuje u kom pravcu se grad razvija, ali i koliko je za prostor pogubna simbioza vladajuće elite i krupnog kapitala iz velikih građevinskih kompanija”, kaže on.

Kakvo je stanje zelenih površina, podgoričkih rijeka i voda uopšte, kakve planove imaju u oblasti zaštite životne sredine, održivom razvoju, upravljanju otpadom… pitanja su koja sam 8. maja uputila svim listama koje 27. maja učestvuju na lokalnim izborima u Podgorici.

Iako sve liste imaju Facebook stranice, da znate – malo ko od njih čita što im pišete u privatnim porukama. Većinu sam morala da podsjećam na upućena pitanja i da nalazim načine kako da dođem do pojedinaca na koje čovjek može da računa da će ispoštovati – građane.

Odgovori su stigli od koalicije “Sve za moj grad”, Prave Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), liste “Podgorica za 21. vijek” i Građanskog saveza ZA PROMJENE (Demos, SDP, slobodni građani).

Podrška zelenim idejama, građani kao centar odlučivanja…

Prije bilo kakvog odgovora, iz DF-a, koji u Skupštini Glavnog grada ima 12 odbornika, najviše od svih opozicionih partija, opravdavali su svoju neaktivnost tokom posljednje dvije godine. Satjerani u politički ćošak, kažu, primorani su “na vrlo uzak dijapazon poteza i strategija”.

“Pa je to vrlo nezahvalna pozicija za prikazivanje bilo kakve alternativne strategije što nam vjerovatno mnogi zamjeraju”, navode i dodaju da su “svjesni ne samo progresivnih strana zelenih politika i programa, već i nužnih”, te da će podržati ekološke pokrete i inicijative i zeleno preduzetništvo.

No, to svakako navode svi koji učestvuju na izborima.

Iz koalicije “Podgorica za 21. vijek” planiraju da umjesto dodatne centralizacije i prebacivanja ingerencija na Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), prošire nadležnosti mjesnih zajednica i, kako navode, vrate nekadašnje regionalne i gradske arhitektonsko-urbanističke biroe, kako bi građani mogli direktno učestvovati u planiranju prostora.

“Naš koncept jeste – urbano samoupravljanje, odnosno direktno učešće svih zainteresovanih strana, pod mentorstvom struke i grada, koji mora štititi javni, a ne privatni interes”.

Jedna zgrada, 100 sadnica

Zelene površine u Podgorici nestaju uglavnom u korist izgradnje. Oni koji učestvuju na izborima kažu ozelenjavaće, ali – ne kažu kako natjerati investitire koji su imali obavezu da ozelenjavaju, da to i učine…

Iz Prave Crne Gore poručuju da će se, u slučaju dolaska na vlast, “oštro protiviti betonizaciji grada, insistirajući na što većem ulaganju u zelene površine”.

“Nećemo ih samo zalivati – stvaraćemo ih”, navodi nosilac liste Vladislav Dajković.

Iz Prave dalje nema velike priče.

“Ja niti umijem, niti želim, niti hoću da dajem obećanja poput nekih da ću izgraditi Akva park ili slično. To je, imajući u vidu činjenicu da neko nema pijaću vodu ili krov nad glavom, nepristojno. Borićemo se da prvo riješimo konkretne životne probleme, pa tek onda i sve ostalo“, kazao je Dajković.

Plan koalicije “Podgorica za 21. vijek” je da obaveže investitore da za svaku izgrađenu zgradu, gradu doniraju najmanje 100 sadnica koje bi bile posađene u djelovima grada, kojima gradsko Zelenilo da prioritet.

Dodaju i da se mora prestati sa sadnjom invazivnih i vratiti fokus na sadnju autohtonih vrsta biljaka, poput oraha, lipe, jasena, graba, košćele…

Iz te koalicije navode i da pejzažne arhitekte moraju imati mnogo više udjela u stvaranju planske dokumentacije i da nadležni Sekretarijat za zaštitu životne sredine mora da se pridržava sopstvenih Strategija.

“Jer smo, prije svega nekoliko godina, imali slučaj da grad i Sekretarijat nijemo posmatraju kako se izliva asfalt i betonira korito rijeke Ribnice, iako je u svim Strategijama navedeno da je to područje sa najvećim florističkim bogatstvom u Podgorici”.

Vratiti Podgorici zelenilo plan je i Građanskog saveza.

“To je naša obaveza prema prirodi i budućim pokoljenjima”, kažu i kao jedan od ciljeva u naredne četiri godine navode uvećanje fonda drveća za 20 odsto.

Zeleni krovovi, zelene fasade, dekorativno rastinje uz šetališta i puteve… neke su od mjera koje predlažu. Iniciraće, kako dodaju, i formiranje prve botaničke bašte u Glavnom gradu.

Ideja nije baš nova, jer je prije četiri godine postojala privatna inicijativa kompanije Elko tim. Tada su u dvorištu Osnovne škole “Pavle Rovinski” na Starom aerodromu zasađene i prve sadnice. Ali, nije bilo podrške da bašta i zaživi.

Ni koncept japanskog vrta kojeg pominju u Građanskom savezu nije nova ideja – još 2010. jedan takav najavljivao je tadašnji direktor “Zelenila” Srđan Mugoša. Japanski vrt trebalo je da bude izgrađen na Ljuboviću, o njemu su pisali i regionalni mediji, ali – znate već… od japanskog vrta – ništa.

Grad zelenih krovova

Kada sam u maju, 2016. pitala o broju zelenih krovova u Podgorici, odgovor struke bio je – nula. Znala sam za jedan, na zgradi Rimokatoličke crkve na Koniku, koji je napravljen prije 17 godina.

Zeleni krovovi su postojali još u prvim ljudskim zajednicama, kada su ljudi domove prekrivali zemljom i busenjem. Ideju upotrebe krovne terase i krova kao pete fasade u prvoj polovini XX vijeka aktivira Korbizje (Le Corbusier).

Ideja je da krovna bašta zamijeni, odnosno nadomjesti zelenilo koje je zgrada zauzela svojom površinom i na taj način je izmjesti na krov zgrade.

Zeleni krovovi postaće stvarnost Podgorice, sudeći prema najavama koalicije “Podgorica za 21. vijek” i Građanskog saveza.

URA i Demokrate navode da će uraditi Studiju izvodljivosti za izgradnju zelenih krovova na brojnim podgoričkim zgradama.

“Ovo je idealan način da zabetonirane djelove Podgorice vratimo prirodi. Pored uticaja na životnu sredinu i estetiku, zeleni krovovi su odlična izolacija za vrela podgorička ljeta, ali i izuzetna regulacija za slivanje padavina”, kažu iz Građanskog saveza, u kojem planiraju i formiranje vertikalnih bašta, odnosno “biljnih fasada”.

Vode naše nasušne

Više učesnika na izborima u Podgorici najavilo je uređivanje šetališta duž obala Morače i Ribnice. Sjajno. Samo, prije šetališta, valjalo bi recimo očistiti korito Ribnice, posebno na Koniku, od Vrela ribničkih, kroz Masline. I uvesti mjere kojima će ubuduće spriječiti njeno zagađivanje.

Jednako tako, Moraču i Cijevnu bi trebalo poštedjeti nekontrolisanog vađenja pijeska, pa i sjetiti se da rijeke nisu samo ono što vidimo u centru grada, već da one negdje izviru i da nekud uviru.

“Rijeke su već zagađene, čemu svjedoči i značajno siromašniji riblji fond (nekada se Podgorica hranila skobaljima i drugim ribljim vrstama), dok Morača te otpadne vode nosi ka Skadarskom jezeru i izvoru Boljesestre, sa kojeg se napaja Regionalni vodovod”, kažu iz koalicije “Podgorica za 21. vijek”.

Da bismo bili svjesni načina na koji vlast upravlja vodama, kažu iz Građanskog saveza, “ne moramo ići puno dalje od najužeg gradskog jezgra i kolektora koji narušava životnu sredinu i kvalitet života ljudi koji žive u tom dijelu grada”.

Kolektor za četiri godine?

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, tema je broj jedan godinama u Podgorici. Postojeći kolektor, onaj kod Krivog mosta, sagrađen je prije skoro 40 godina. Projektovan za 55.000 stanovnika, danas je daleko od dovoljnog za grad veličine Podgorice. A izgradnju novog, aktuelna vlast obećava godinama.

SD, pred izbore 27. maja, najavljuje da će se to dogoditi do 2022.

“U pitanju je kapitalni projekat koji prevazilazi okvire Glavnog grada i koji je shodno značaju definisan kao državni projekat”, kažu.

Ostali su svjesni značaja izgradnje kolektora, DF i SNP navode da će to, uz izgradnju kanalizacione infrastukture u okolnim naseljima, biti njihova prioritetna aktivnost, ali – niko ne navodi datume…

Otpad, kancer crnogorske ekologije

Upravljanje otpadom je rak rana ekološke Crne Gore, smatraju u koaliciji “Sve za moj grad”. Ne nude konkretna rješenja i smatraju da reciklažni centri u gradu ne funkcionišu, “iako su nadležni uzeli velike pare upravo od EU i kruže mnoge informacije o kalkulacijama i mahinacijama u vezi sa predatim otpadom”.

Iz koalicije “Podgorica za 21. vijek” navode da su programom definisali modernizaciju postojećih kapaciteta gradske Čistoće i nabavku ekološki prihvatljivijih – podzemnih kontejnera.

“Ali i mijenjanje dosadašnjeg načina funkcionisanja tog gradskog preduzeća, čija je visoka tekuća potrošnja i netransparentno funkcionisanje onemogućavalo ozbiljnija sistemska ulaganja”.

Iz te koalicije, po uzoru na Norvešku, predlažu uvoz otpada za proizvodnju električne energije.

Građanski savez bi da formira reciklažni centar, iako Reciklažni centar u Podgorici postoji. Da li može da radi bolje, to je druga tema, ali – postoji.

Reciklažni centar posluje u okviru podgoričke Deponije, koja i sada, bez ozbiljne strategije o selektivnom odlaganju, te uprkos nelegalnim sakupljačima, završava godinu u plusu. Fokus buduće gradske vlasti mogao bi i morao bi biti uspostavljanje valjanog sistema za selektivno odlaganje i prikupljanje otpada – i na nivou domaćinstava, jer, domaćinstva selektivno ne odlažu otpad.

A i da odlažu, otpad se ponovo neselektivno, onako na gomilu, odvozi jednim kontejnerom na deponiju. I to je začarani krug…

Građane valja naučiti i da otpad mogu odnositi u jedno od šest reciklažnih dvorišta. Dobro, pet, jedno je u Golubovcima. I na ovu temu, i oni koji učestvuju na izborima bi morali, kad govore na temu, znati više o njoj – u SD znaju samo za tri reciklažna dvorišta i otvorili bi još najmanje dva. Evo ne moraju, na sreću.

Za brigu je samo kako da onda shvate građani i druge njihove planove, kad kažu da planiraju izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije sagorijevanjem deponijskog bio gasa dobijenog iz sanitarnih kada na podgoričkoj deponiji, na istoj lokaciji planiraju i izgradnju postrojenja za kompostiranje biljnog otpada…

Podrška urbanim baštama

Više od tri miliona Evropljana danas dio slobodnog vremena provodi u zajedničkim baštama. Baštenske parcele u mnogim evropskim zemljama, u Engleskoj, Njemačkoj, u Skandinaviji, postoje u kontinuitetu i duže od jednog vijeka. Zagreb je jedan od gradova čija uprava već godinama slobodne parcele ustupa građanima.

U Podgorici, to je privatna inicijativa i jedna takva bašta formirana je na privatnom imanju Aleksandra Novovića na Marezi.

Ako je suditi po podršci koju u ovoj priči sagovornici daju urbanim vrtovima, Podgorica bi mogla biti raj za baštovane…

Ne(moguća) misija…

Iz partija koje učestvuju na izborima 27. maja, najavili su još toliko toga.

Građanski savez – osnivanje “zelenog fonda” Glavnog grada, uvođenje posebnih taksi za industrijske zagađivače, vozila EURO 3 i nižih standarda… Takse za zagađivače i fond za za izgradnju i održavanje zelenih površina, planira i SD.

SD će izgraditi nove parkove, biciklističke staze, stimulisati biciklizam i alternativne načine prevoza, uvesti kartice koje će građanima koji odvajaju otpad, omogućiti povoljniju trgovinu, grad osvijetlili LED svjetiljkama.

Formiraće, kažu, i službu za očuvanje parkova. Glavni grad je prije dvije godine formirao timove za sprečavanje nelegalne sječe, ali nikad nismo doznali šta je taj tim radio na terenu. I da li je radio…

Kažu, proširiće i kapacitete skloništa za životinje na Koniku. Vjerujete da će beskonačno proširivanje kapaciteta, riješiti problem lutalica?

O ranijim najavama koalicije “Podgorica za 21. vijek” da Podgorici treba zološki vrt, neću da trošim riječi. Neozbiljno.

Na kraju, gdje smo?

I, na kraju, gdje smo?

Imate one koji i ne čitaju poruke na kanalima koje su sami predvidjeli za komunikaciju sa građanima. Ili, UPS, to su samo kanali putem kojih oni komuniciraju kampanju. Jednosmjerno.

Imate one koji nabroje sve čega se sjete, a moglo bi biti povezano sa temom o kojoj pitate. Nema veze ima li Glavni grad novca, niti da li nekim projektima prethode drugi, kao baza. Kao kad je prije više od 10 godina u gradu postavljeno preko 600 kontejnera za selektivno odlaganje otpada, bez strategije, plana. I danas i dalje nema selektivnog odlaganja…

I imate one koji vam olakšaju izbore. Poput Vukovića.

Sve da je DPS u godinama za nama pozlatio Podgoricu, kad nosilac liste i ekipa za sobom, u kampanji, ostave smeće, džaba im sva druga priča na temu ekologije.

Dan se po jutru poznaje…

PS: Da, Vukovićev DPS je i u onoj kategoriji koja vodi jednosmjernu kampanju i ne čita poruke…

( Damira Kalač )