Talas samoubistava tinejdžera u Rusiji
Stručnjaci krive alkoholizam, nefunkcionalne porodice i druge posljedice kraha SSSR-a, kao i odsustvo ustanova za mentalno zdravlje
Talas oponašanja samoubistava među ruskim tinejdžerima primorao je predsjednika Dmitrija Medvedeva da upozori medije da ne pišu toliko o takvim smrtnim slučajevima, iz straha da će time privući još više "imitatora".
"To je zaista alarmantno i ozbiljno, ali ne znači da je to grudva koja će svake godine bivati sve veća i veća", rekao je Medvedev. "Prema ovome se mora odnositi krajnje pažljivo".
Broj samoubistava tinejdžera počeo je da raste februaru, kada su dvije 14-godišnjakinje družeći se za ruke skočile sa krova 16-spratne stambene zgrade u predgrađu Moskve. Nakon toga, pažnju javnosti privukla je serija samoubistava izvršenih skakanjem sa zgrade, objavio je "Njujork tajms“.
Hlomov je ukazao na vakuum koji su ostavile omladinske organizacije u doba SSSR-a, koje su pružale podršku adolescentima
Šest smrtnih slučajeva registrovano je u periodu od 24 sata 9. aprila. Jedna djevojka (16) skočila je sa nedovršene zgrade bolnice u Sibiru, dok se petoro drugih tinejdžera objesilo: 15-godišnji dječak je preminuo u gradu Perm dva dana nakon što ga je majka pronašla obješenog; drugi 15-godišnjak se ubio na svoj rođendan u Nižnjem Novgorodu, gradu na Volgi; tinejdžeri u sjevernom gradu Lomonosov i u Samari; i jedan 16-godišnjak koji se pomoću čaršava objesio u zatvoru u Krasnojarsku.
Prošle nedjelje zabilježeno je najmanje 10 novih slučajeva, uključujući jednog 11-godišnjaka, koji je pronađen obješen u svojoj kući u Krasnodaru.
Premda je sve veći prosperitet doveo do smanjenja visoke stope samoubistva odraslih u Rusiji, stopa samoubistava tinejdžera je i dalje tri puta veća od prosjeka u svijetu. Stručnjaci krive alkoholizam, nefunkcionalne porodice i druge posljedice kraha SSSR-a, kao i odsustvo ustanova za mentalno zdravlje i mreža za podršku mladim ljudima koji su u problemima.
Stručnjaci se takođe slažu sa Medvedevim da bi publicitet koji dobijaju samoubistva – o kojima se vijesti brzo šire ruskim društvenim mrežama – mogao ohrabriti tinejdžere da oponašaju primjer.
List "Smena" iz Sankt Peterburga kritikovao je pažnju koja je posvećena ovom fenomenu, naglasivši da "iako je nekoliko odraslih izrazilo žaljenje na sahranama, a drugi pokušali da razumiju motive samoubistava, pojedini adolescenti na njihova ubistva gledaju kao na model koji mogu oponašati".
Izvještaj Dječijeg fonda UN koji je objavljen krajem prošle godine pokazao je da je Rusija, sa 143 miliona stanovnika, na trećem mjestu u svijetu po broju samoubistava tinejdžera, nakon druge dvije bivše sovjetske republike – Kazahstana i Bjelorusije.
Prosječan broj samoubistava među tinejdžerima u svijetu je sedam na 100.000. U Rusiji, taj broj je 22 slučaja na 100.000 a u dva regiona, Tuvi i Čukotki, više od 100 na 100.000. Prema podacima UNICEF-a, više od 1.700 Rusa starosti od 15 do 19 godina svake godine oduzme sebi život.
"Razloga za ubistvo ovdje ima puno", smatra psihijatar Boris Položij sa Naučnog centra Serbski za društvenu i forenzičku psihijatriju u Moskvi. "Društveni, medicinski, psihološki faktori. Stoga se to mora rješavati sistematski. Sav taj posao mora da bude usklađen".
"Nažalost," dodao je, "u Rusiji taj sistem još ne postoji".
Poslanici su se fokusirali na ulogu društvenih mreža i medija u praćenju talasa samoubistava. Nakon pritiska javnosti, najveća društvena mreža u Rusiji, Vkontakte, počela je da briše stranice koje su nudile instrukcije o metodama kako da se izvrši samoubistvo.
"Njujork tajms" navodi da su sa državnih televizija uveliko nestale slike sa mjesta nesreće – pogledi sa krovova od kojih vam se može zavrtjeti u glavi i okrvavljena tijela prekrivena čaršavima.
Ignorisanje poziva u pomoć
Kiril Hlomov, koji vodi Krosrouds – centar koji nudi savjete tinejdžerima, smatra da taj problem ima dublje korijene.
"Kada mediji govore o samoubistvima, uvijek zvuči kao da je odgovor upravo tu", rekao je. "Samo ugasite Fejsbuk i onda će sve biti u redu".
Hlomov je ukazao na vakuum koji su ostavile omladinske organizacije u doba SSSR-a, koje su pružale podršku adolescentima. "Mala djeca i dalje imaju pažnju vaspitača i odraslima je lakše da s njima izađu na kraj, ali je tinejdžer u godinama kada traži način da se odvoji od roditelja".
Roditelji i učitelji u Rusiji često ignorišu tinejdžere koji imaju samoubilačke misli, tretirajući njihovu priču kao pokušaj manipulacije a ne kao poziv u pomoć, ističe Hlomov. To dodatno izoluje mlade ljude, čime se samo pojačava njihovo uvjerenje da niko nikada neće razumijeti kroz šta oni prolaze.
"Kada osoba odluči da izvrši samoubistvo, ona zaboravlja sopstveni život i cilj joj je da kazni druge osobe", smatra Hlomov. "Međutim, nema ničega poslije toga. To je veoma specifično za tinejdžere, taj osjećaj svemoćnosti i beskrajnosti".
Galerija
( Miloš Rudović )