Žižek: Brak demokratije i kapitalizma se bliži kraju
„Lako je okriviti ljude. Problem nije u ljudima kao što je Berni Medof - takvih ljudi ima uvijek", rekao je Žižek. „Problem je bio društveni kontekst koji mu je dopustio da učini to što je učinio."
Svjetski poznati slovenački filozof Slavoj Žižek je gostovao na Univerzitetu Jejl u sklopu trodnevne manifestacije "Bulldog Days" koja je namijenjena upoznavanju novoprimljenih studenata s fakultetom.
U dvorani krcatoj studentima i budućim brucošima Žižek je sa članovima debatnog društva "Yale Political Union" raspravljao o današnjem stanju kapitalizma, tražeći odgovor na pitanje da li je kapitalistički sistem „opijum za mase".
Poznati intelektualac i nesuđeni predsjednik Slovenije (kandidovao se na prvim slobodnim izborima 1990. godine) pozvao je na preispitivanje kapitalizma i upozorio da on više nije sinonim za demokratiju otkako su nedemokratske nacije kao što su Kina i Singapur počele da razvijaju kapitalističku ekonomiju. Iako nije ponudio vlastitu viziju nove varijante kapitalizma, Žižek je poručio da treba početi sa razmišljanjima o radikalnoj izmjeni njegovog postojećeg stanja, piše Nacional.
Novo osmišljavanje kapitalizma
„Bojim se da se ovaj vječni brak između demokratcije i kapitalizma polako bliži kraju", rekao je. „Moramo nanovo osmisliti kapitalizam."
Ustanovio je da su se zapadne zemlje već više puta do sada suočile s preprekama za koje nisu znale da pronađu djelotvorna rješenja zbog nesposobnosti kritičke procjene kapitalizma i razmatranja radikalnih promjena. Pritom se pozvao na kolumnistu "New York Times"-a Pola Krugmana koji je iznio sljedeću pretpostavku: čak i da su ljudi na samom početku 21. vijeka znali da će 2008. doći do recesije, ponašali bi se isto kao i sada zbog svoje nesposobnosti da redefinišu kapitalistički mentalni sklop.
Drugi primjer toga Žižek vidi i u planovima Evropske unije da ponovo stabiliše posrnulu grčku ekonomiju, o kojima je rekao:
„Svi znaju da su ti planovi totalno sranje. Neće uspjeti i svako to zna, ali se svejedno pravimo da vjerujemo."
Zabranjena umjetnost
Kapitalistički pogled na svijet je toliko duboko ukorijenjen da ga većina ljudi bez pitanja prihvata i djeluje u skladu s njim, dok su samo malobrojni u stanju da zamisle ikakav pomak. Međutim, vrijeme je da zapadne nacije prestanu da se odupiru promjenama i da preduzmu taj životno važan korak i počnu da sanjaju „radikalne snove". Jer, prema njegovim riječima: „Možemo da zamislimo i kraj planete ili kraj svijeta - sve je to vrlo lako zamislivo. Ali zamisliti i najmanju promjenu u kapitalizmu, u tržištu, to nam je skoro nemoguće."
Spomenuo je i zakon koji je u aprilu prošle godine uvela kineska vlada, a kojim se zabranjuju umjetnička djela na temu putovanja kroz vrijeme i paralelnih svemira. To je objasnio kao pokušaj obeshrabrenja građana koji bi mogli da se usude da pokušaju da zamisle drugačiji život, ali i kao dokaz da su Kinezi „barem još uvijek sposobni da sanjaju".
Problem nije u Madofu
Jedan od uzroka neuspjeha u preispitivanju kapitalizma Žižek vidi i u uticaju moćnih pojedinaca na vlasti. Na primjer, predsjednik Barak Obama i njegov prethodnik Buš nagovorili su Kongres da 2009. godine prihvati 787 milijardi dolara vrijedan paket ekonomskih stimulacija nazvan "Zakon o američkom oporavku i reinvestiranju", kojem se Kongres isprva snažno protivio.
Žižek je upozorio na opasnost od stvaranja uslova u kojima moćni pojedinci imaju nesrazmjernu količinu uticaja, čime se narušava demokratski proces i nanosi šteta kapitalističkom sistemu.
„Lako je okriviti ljude. Problem nije u ljudima kao što je Berni Medof (skoro osuđen na 150 godina zatvora zbog najveće pronevjere novca u istoriji)- takvih ljudi ima uvijek", rekao je Žižek. „Problem je bio društveni kontekst koji mu je dopustio da učini to što je učinio."
( Vijesti online )