Medenica nije zadovoljna radom sudova

Predsjednik Vrhovnog suda Vesna Medenica saopštila je da nije u potpunosti zadovoljna kvalitetom rada sudova, naročito osnovnih, i da se to u narednom periodu mora poboljšati.

"Kad je kvalitet rada u pitanju i ako je na nivou svih sudova on iskazan kroz 23 odsto ukinutih odluka, nijesmo u potpunosti zadovoljni kvalitetom i on u narednom periodu mora biti znatno bolji", rekla je Medenica na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavila četvorogodišnji rad Sudskog savjeta i Izvještaj o radu sudova za prošlu godinu.

"Gotovo u svim osnovnim sudovima u građanskim predmetima kvalitet nije na zavidnom nivou, izuzev nekih"

Ona je navela da će to biti jedan od glavnih ciljeva neposredno viših žalbenih sudova u preduzimanju potrebnih analiza i mjera u odnosu na niže sudove.

Upitana kojim sudovima nije zadovoljna, Medenica je rekla mnogim.

"Gotovo u svim osnovnim sudovima u građanskim predmetima kvalitet nije na zavidnom nivou, izuzev nekih. On nije ugrožavajući, ali mogao bi biti znatno bolji, i o tome smo danas raspravljali i već preduzeli određene korake i mjere šta treba činiti da se poboljša kvalitet", navela je ona.

Odgovarajući na pitanje šta misli o sudovima i sudijama čijih je 40 odsto presuda preinačeno, Medenica je rekla da po izmijenjenim Zakonu o sudovima je predviđena ocjena kvaliteta. "I ako se uzastopno, u dvije godine, pokaže takav nekvalitet, taj sudija nije stručan i mora otići iz sudske vlasti", rekla je ona.

Upitana da li su to dobre sudije i hoće li ih smijeniti, Medenica je rekla da ne mogu biti dobre.

Medenica je pojasnila da se sudska praksa najviše ujednačava u građanskim stvarima. Upitana da li je kontrolu prošla presuda u slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, ona je rekla da je to krivična.

"Poslije dvije godine, ako uzastopno u dvije godine pokažu takav rezultat, sami će otići, jer su svjesni da su nestručni. Imamo zakon od avgusta 2011. godine, tako da ne možete gledati prije", rekla je Medenica, napominjući da ranije nijesu imali mogućnosti i zakon za to.

Medenica je, upitana ima li političkog uticaja na sudsku vlast u slučaju Zavala, budući da odbrana tvrdi da se presuda želi donijeti do 1. juna, rekla da je proces u toku.

"Suđenje je u sudnici, to što advokati žele da sude na ulici, to je njihov izbor, ja na to nemam komentar", rekla je ona.

Medenica je, navodeći da je tokom četvorogodišnjeg rada izabrano 107 sudija i odgovarajući na pitanje da li je bilo političkog uticaja na izbor kandidata, rekla da je izbor prošlo 489 kandidata i samo jedan od tih, nezadovoljan odlukom Sudskog savjeta, išao je na sudsku zaštitu.

"Iako je proceduru prošlo 489 kandidata samo je jedan kandidat podnio tužbu Upravnom sudu zbog odluke o izboru, ali nije uspio u sporu", rekla je Medenica.

Medenica je, govoreći o stepenu povjerenja građana, kazala da je godišnje 150 hiljada predmeta pred crnogorskim sudovima, što je 300 hiljada stranaka

Ona smatra da taj podatak dovoljno govori o dosljednoj primjeni dobro razrađenih kriterijuma za izbor sudija koji su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu.

"Mediji su otvoreni za sve, i kao što vidite, od tih kandidata, niko nije tražio pomoć medija da bi sugerisao da Sudski savjet nije postupao savjesno i stručno i da nije odmjerio prave kriterijume. Nije bilo političkog uticaja, to otvoreno tvrdim", rekla je ona.

Medenica je, govoreći o stepenu povjerenja građana, kazala da je godišnje 150 hiljada predmeta pred crnogorskim sudovima, što je 300 hiljada stranaka, dodajući da od tog broja polovina mora biti nezadovoljna.

Komentarišući svoju raniju najavu da nijedna presuda neće izaći iz pisarnice dok ne bude iskontrolisana, Medenica je rekla da svaki žalbeni sud ima odjeljenje sudske prakse i svaka presuda koja izađe iz odjeljenja ide u odjeljenje sudske prakse i ujednačava se sudska praksa.

Medenica je pojasnila da se sudska praksa najviše ujednačava u građanskim stvarima. Upitana da li je kontrolu prošla presuda u slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, ona je rekla da je to krivična.

Komentarišući navode da su predsjednici određenih sudova dali rok do 30. juna za završavanje presuda, Medenica je rekla da imaju prioritete u radu. "Niko ne snosi posledice ako predmet nije završio, a postoje objektivne okolnosti, ali tamo gdje postoje subjektivne okolnosti, sigurno da će snositi odgovornosti".

Pretres u slučaju Kalić biće zakazan ovih dana

Predsjednik bjelopoljskog Višeg suda Gavrilo Čabarkapa rekao je da će pretres u slučaju Kalić ovih dana biti zakazan, pojašnjavajući da je razlog što do sada nije to što je sudija postupao u drugim predmetima iz oblasti organizovanog kriminala.

Komentarišući način ophođenja sudije tokom suđenja Dušku Šariću, on je rekao da je sudija dužan da se obraća onako kako je zakonom propisano, navodeći da protiv njega nije pokrenut disciplinki postupak, jer to nije zakonom predviđeno kao disciplinski prekršaj.

Medenica je, predstavljajući Izvještaj, rekla da je ukupno u radu bilo je 25.033 izvršnih predmeta, riješeno je 15.564, ostalo neriješenih 9.469, odnosno 37,8 odsto predmeta te vrste.

U postupcima izvršenja krivičnih sankcija ukupno u radu je bilo 4.613, izvršeno 2.916, a ostalo je neizvršeno 1.696 ili 36,7 odsto.

ZIKS nema kapacitet za veći broj izvršenja

"Moram ukazati da Zavod za izvršenje krivičnih sankcija nema potrebni kapacitet da primi osudjena lica na izdržavanje kazni, tako da je i nemogućnost većeg izvršenja uglavnom iz tog razloga, a i iz razloga nedostupnosti osudjenih lica za koje je raspisana potjernica", rekla je Medenica.

Prema njenim riječima, prosječna opterećenost po sudiji u prošloj godini bila je različita.

"I dalje su osnovni sudovi najopterećeniji, odnosno Osnovni sud u Podgorici, gdje je opterećenost po jednom sudiji bila čak i po 800 predmeta", dodala je Medenica.

Medenica je rekla da je na današnji dan u Vrhovnom sudu, Apelacionom i Višem sudu u Bijelom Polju u žalbenim odeljenjima nema nijedan nazavršen predmet iz prošle godine.

Medenica je ocijenila da se transparentnost rada Sudskog savjeta ostvarivala preko internet stranice Sudskog savjeta i kroz udovoljavanje zahtjevima za pristup informacijama.

Ona je navela da je krajem prošle godine zbog potpune otvorenosti i transparentnosti rada Mreža za afirmaciju nevladinog sektora Sudskom savjetu dodijelila diplomu za osvojeno drugo mjesto na listi nacionalnih institucija za najviše kapaciteta za primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama u toku prve faze projekta "Imaš pravo da znaš".

( Mina )