HRA: Tužilaštvo promoviše nekažnjivost

Skoro dvije godine trebalo je Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore da pripremi nepotpune odgovore na pitanja NVO „Akcija za ljudska prava“ u vezi procesuiranja 12 slučajeva kršenja ljudskih prava, koji su posebno uznemirili javnost u našoj državi.

Iz pomenute NVO se pitaju, kada je ovoliko trebalo da odgovore na pitanja u vezi 12 slučajeva koji su poznati javnosti, šta tek mogu da očekuju od Vrhovnog državnog tužilaštva po pitanju slučajeva koji nijesu bili pod lupom javnosti.

„Državno tužilaštvo je pokazalo neprihvatljivo visok nivo tolerancije prema očiglednom kršenju ljudskih prava državnih službenika, pripadanika policije, službenika Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i samih državnih tužilaca, koji su odgovori za nedjelotvorne istrage“, kazala je Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorka HRA.

Ona je kazala da državno tužilaštvo na taj način promoviše nekažnjivost, i to za teška kršenja ljudskih prava, što je suprotno međunarodnim standardima i obavezama Crne Gore, kao i da je potpuno izvjesno da Evropska unija neće prihvatiti da ima članicu sa ovakvim tužilaštvom.

„Nepotpuni odgovori na postavljena pitanja opravdale su bojazan da državno tužilaštvo nije preduzelo sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti da slučajeve kršenja ljudskih prava djelotvrono istraži i procesuira odgovorne osobe. Mislim da je veoma važno da Crna Gora ne prihvati da ima tužilaštvo koje je pokazuje kao zemlju kojoj nije stalo do elementarne pravde.

Zbog toga mislimo da je zasita vrijeme da se neke stvari promijene i da se pruži šansa novim ljudima, koji se neće kolebati da primijene sve iz njihove nadležnosti“, precizirala je Gorjanc-Prelević. Na osnovu odgovora VDT-a može se vidjeti da sedam godina nakon zlostavljanja pritvorenika u ZIKS-u, kada su prilikom pretresa upali pripadnici Specijalne jedinice policije nema osumnjičenih u tom predmetu.

„Na osnovu serije tekstova novinskih, i medijske propraćenosti tog slučaja, iako nema nikakve sumnje da su pripadnici specijalne jedinice MUP-a tada ušli u pritvorsku jedinicu ZIKS-a i prebili oko 30 pritvorenika, tužilaštvo nije pronašlo osumnjičene“, tvrde iz ove NVO.

Jovanović, Vojičić, Orlov let...

Na tri od 12 pitanja koje su poslali, iz NVO „Akcija za ljudska prava“ tvrde da na tri pitanja nijesu dobili odgovor iz VDT-a.

„Nije odgovoreno na pitanja u vezi sa navodima o nezakonitom prisluškivanju sudija Višeg suda u Podgorici, istragama o zlostavljanju Ibrahima Čikića i ostalih pripadnika Stranke demokratske akcije iz 1994. godine, kao i o prijavama zbog zlostavljanja u akciji „Orlov let“, kazala je između ostalog Mirjana Radović iz HRA.

U odgovoru VDT-a vezano za slučaj procesuiranja prijetnji smrću istraživaču kršenja ljuskih prava Aleksandru Zekoviću navedeno je da policija nije pružila potrebna obavještenja tužilaštvu, pa je slučaj u međuvremenu zastario.

Na osnovu odgovora iz Vrhovnoh državnog tužilaštva vidi se da nema napretka ni u istragama za ubistva urednika „Dana“ Duška Jovanovića, prebijanja novinara Mladena Stojovića i Tufika Softića, kao i napada na književnika Jevrema Brkovića i ubistvo Srđana Vojičića.

Pitanja za glavobolju

NVO „Akcija za ljudska prava“ postavilo je sljedeća pitanja VDT-u, za koja su dobili nepotpune i kako kaže Tea Gorjanc-Prelević „poražavajuće“ odgovore:

„Protiv kojih lica i u kojoj se fazi nalazi postupak procesuiranja odgovornih pripadnika spacijalne jedinice MUP-a Crne Gore za fizičko zlostavljanje pritvorenika ZIKS-a 1. septembra 2005. godine? Koje radnje je preduzeo nadležni državni tužilac u slučaju telefonskih prijetnji smrću Aleksandru Zekoviću(istraživaču kršenja ljudskih prava i članu savjeta za građansku kontrolu rada policije u CG)?

Da li je počelo suđenje službenicima ZIKS-a Vukici Vukićević i Sandri Brajović zbog krivičnog djela mučenje i zlostavljanje na štetu pritvorenice Vladane Klajić?

Da li je počelo suđenje službenicima ZIKS-a Vukici Vukićević i Sandri Brajović zbog krivičnog djela mučenje i zlostavljanje na štetu pritvorenice Vladane Klajić? Kada i koje je radnje sprovelo VDT povodom navoda Ibrahima Čikića, objavljenih u knjizi „Gdje sunce ne grije“, gdje opisuje teško zlostavljanje nad njim i i drugim pripadnicima Stranke demokratske akcije 1994 u CG, čije je odlomke u nastavcima objavila i naša novina?

Kada je i koje mjere državno tužilaštvo preduzelo da istraži navode o nezakonitoj primjeni mjera tajnog nadzora u Višem sudu u Podgorici, objavljene u tekstu novinara Petra Komnenića? Ima li napretka u istrazi saizvršilaca i nalogodavaca ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika novine „Dan“ 27.5.2004. godine? Ima li napretka u istrazi napada na knjižavnika Jevrema Brkovića i ubistva Srđana Vojičića koji su napadnuti u Podgorici 2006. godine?

Ima li napretka u istrazi napada na novinara Tufika Softića u Beranama 2007. godine? Da li je tužilaštvo istražilo navode novinara Mladena Stojovića koji je napadnut u maju 2008. godine zbog pisanja o pripadnicima „fudbalske mafije“ koji su prevarom pribavljali imovinsku korist?

Kada i koje istražne radnje je sprovelo državno tužilaštvo povodom krivične prijave veterinarske inspektorke iz Podgorice, Mirjane Drašković 2009. godine, protiv direktora Veterinarske uprave Crne Gore, glavnog veterinarskog inspektora Vetreinarske uprave i pravnog savjetnika direktora u Veterinarskoj upravi?

Da li je državno tužilaštvo proširilo optužnicu u slučaju prebijanja Aleksandra Pejanovića u PJ Podgorica? Kada i koje istražne radnje je sprovelo Vrhovno državno tužilaštvo povodom akcije „Orlov let“, 2006. godine, kad je prema navodima iz prijave četiri osobe bilo mučenja i zlostavljanja?

Pomilovanje Komnenića iznuđeno rješenje

Tea Gorjanc-Prelević je kazala da je ponašanje VDT-a usmjereno na zaštitu državnih službenika od odgovornosti za kršenja ljudskih prava.

Nakon ovakvog postupanja prema Komneniću i njegovom istračivačkom radu može se zaključiti da pravosuđe pokazalo da ga uopšte ne interesuje istraživačko novinarstvo

„Nijedan tužilac nije snosio odgovornost za nestručni rad, niti je disciplinski kažnjen. Nije bitno da li su rezultati izostali zbog političke pristrasnosti, komšijske ili rođačke, već da je važno to što su krajni ishodi poražavajući“, kazala je Gorjanc-Prelević.

U odgovoru na novinarsko pitanje u vezi informacije da Ministarstvo pravde priprema nacrt zakona o pomilovanju kojim bi se omogućilo predsjedniku države Filipu Vujanoviću da bez molbe osuđenog može pomilovati Petra Komnenića, Gorjanc-Prelević je navela da je to iznuđeno rješenje.

„Nakon ovakvog postupanja prema Komneniću i njegovom istračivačkom radu može se zaključiti da pravosuđe pokazalo da ga uopšte ne interesuje istraživačko novinarstvo i da je nepotrebno u ovoj državi. Petar Komnenić je u svom radu došao do nekih ozbiljnih indicija koje su morale barem biti provjerene“, navela je ona.

( Vlado Otašević )