Frljučkić traži nazad zemlju
Pita odgovorne zašto to nisu do sada uradili i zašto se država ogriješila prema njemu i njegovoj braći i braći od stričeva kao starosjediocima
Iso Frljučkić sa Konika tvrdi da je jedini kome sud i Glavni grad nijesu vratili zemlju, 100.000 kvadrata u Matagužima koja je eksproprisana nakon Drugog svjetskog rata.
On pita odgovorne zašto to nisu do sada uradili i zašto se država ogriješila prema njemu i njegovoj braći i braći od stričeva kao starosjediocima koji posjeduju imovinu koja je pripadala njegovim đedovima i prađedovima.
Frljučkić kaže da je 1950. godina održan sastanak u selu Vranj prilikom formiranja zadruge na kojem su bili prisutni pored njegovog oca Omera i komšije na kojem su tražili od njegovog oca da posjed u Matagužima da zadrugi.
"Glavni grad je posredovao da mi ostanemo bez te imovine, jer su se na našem posjedu mnogi ugradili i kuće napravili, tako da je na mom posjedu ostalo svega 40.000 metara kvadratnih što sam vidio kada sam vadio list nepokretnosti u katastru."
"Oca su uslovili ili si patriota komunističke zemlje ili si neprijatelj i zaprijetili mu ili ćeš dati posjed milom ili silom, a zna se kakav ćeš tretman imati kao neprijatelj ove zemlje. On je dao imovinu bez ikakve nadoknade koju je poslije rasformiranja zadruge preuzelo preduzeće "13. jul" koje je posadilo bademe i držalo posjed do 1985. godine. Kada je usvojen zakon o restituciji predao sam zahtjev Vladi da mi se vrati zemlja, jer su svim komšijama vratili imovinu. Saznao sam da je moj posjed prešao u posjed Glavnog grada pa sam angažovao advokata i brata od strica da bi na sudu mogao dobiti povraćaj te zemlje" rekao je Frljučkić.
Upisano kao polje Frljučkića
On je istakao da je učinjena nepravda prema porodici Frljučkić i zamolio nadležne da se tačno utvrdi da li je pomenuta imovina posjed Frljučkića.
"Nakon preuzimanja zemlje Glavni grad na tom zemljištu je sagradio otkupnu stanicu za voće i povrće, zbog čega sam se preko advokata takođe sporio. Bio sam spreman za kompenzaciju, odnosno da se napravi otkupna stanica , ali da nam Glavni grad da zemljište na drugom mjestu."
"Glavni grad je posredovao da mi ostanemo bez te imovine, jer su se na našem posjedu mnogi ugradili i kuće napravili, tako da je na mom posjedu ostalo svega 40.000 metara kvadratnih što sam vidio kada sam vadio list nepokretnosti u katastru. Uz pomoć geometra i komisije 60.000 kvadrata su uknjižili u katastar na svoje ime. Tako da je na moje ime u katastru od 100.000 samo 40.000 kvadrata uknjiženo, koje je upisano kao polje Frljučkića" rekao je Frljučkić.
( Haris Šabotić )