Zvanje se ne stiče nečijom dobrom voljom

Profesori Studijskog programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti, kojim rukovodi prof. dr Rajka Glušica, reagovali su na navode Ministarstva nauke, jer smatraju da ta institucija neće javno priznati svoje greške i propuste u realizaciji Konkursa, za koji profesori Filozofskog fakulteta tvrde da je namješten.

Profesori ističu da nisu dezinformisali javnost i da nisu “nezadovoljni strogom procedurom međunarodne ocjene, navikli na drugačije kriterijume domaće recenzije” jer nikad ranije nisu konkurisali kod Ministarstva sa nekim projektom, “pa ne znaju kakva je to domaća recenzija”. Oni su istakli da su stekli objektivne recenzije objavljujući u inostranim časopisima i u recenziranim zbornicima sa međunarodnih skupova u Italiji, Poljskoj, Austiji, Francuskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji…

"Takođe nije tačno da su recenzenti koji su ocjenjivali naše projekte radili po “unaprijed utvrđenim kriterijumima identičnim za svaki projekat, od kojih nijedan nije bio “značaj projekta za nezavisnu Crnu Goru”. Upravo takva formulacija se kao kriterijum našla u jednoj od naših recenzija. Čak su recenzenti tvrdili da u našem obrazovnom sistemu nema magistarskih studija i da kao jedan od rezultata našeg projekta ne može biti magistarski rad. Vaši recenzenti su nam zamjerali što se ne pozivamo na djela Vojislava P. Nikčevića iako ga niko, osim njegovog i Vladinog Instituta, ne smatra lingvistom.

U više recenzija su smanjeni bodovi i eksplicitno je izrečeno kao zamjerka to što će rezultati projekta biti, između ostalog, i doktorske disertacije, opet protivno Pravilniku koji ih podržava i podstiče

Vaši recenzenti se nijesu držali Pravilnika pa su nam smanjivali bodove zato što saradnici u istraživanju nemaju priloženu bibliografiju iako ona nije tražena Pravilnikom, tako u jednoj recenziji stoji “Reference nositeljice projekta su odlične“, a onda slijedi ocjena tri.

U više recenzija su smanjeni bodovi i eksplicitno je izrečeno kao zamjerka to što će rezultati projekta biti, između ostalog, i doktorske disertacije, opet protivno Pravilniku koji ih podržava i podstiče. U recenzijama je lako uočiti brojna ogrešenja o Pravilnik koji recenzenti naših projekata, u želji da nas što lošije ocijene, nijesu poštovali", piše u reagovanju profesora sa programa za crnogorski jezik Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

Oni su Ministarstvu nauke napisali da ih ne može niko ubijediti da Adnan Čirgić nije bio privilegovan na Konkursu i da ispunjava uslove Konkursa čak na dva projekta.

"On je “naučnik” u oblasti jezika i ne može rukovoditi projektom iz oblasti književnosti, jer nema radova iz te oblasti. Demantuje vas njegova bibliografija u kojoj jednostavno nema radova iz oblasti nauke o književnosti.

Navedoste da direktor Instituta ispunjava uslove jer “ima akademsko zvanje u koje je izabran 2009. godine”, zar u Ministarstvu nauke ne znaju da zaposleni u Institutu moraju imati naučna, a ne akademska zvanja. Morali ste zbog crnogorske javnosti dodati i to da je zvanje docenta stekao na Sveučilištu u Mostaru za predmete ”suvremeni crnogorski jezik (fonologija i morfologija), dijalektologija i povijest crnogorskoga jezika” (izbor za ovako široku oblast potvrđuje čistu genijalnost kandidata, na našem Studijskom programu te predmete predaju tri profesora u akademskim zvanjima).

Tako jedan docent pokriva svu nauku o crnogorskom jeziku, osim sintakse. Već slutimo ko bi mogao na najavljivanoj katedri za crnogorski jezik na Cetinju predavati sintaksu padeža, doktorat i izbor u zvanje docenta biće “dobra gesta hrvatskih znanstvenika”. Mostarski docent je izabran za fantomske predmete koji ne postoje na Mostarskom sveučilištu, što je presedan u akademskoj praksi.

Kakav je to izbor bio možemo pročitati “u priopćenju za javnost” koje potpisuje član Povjerenstva prof. dr sc. Marko Dragić u kojem se ističe “kako je dr sc. Adnan Čirgić, direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikčević s Cetinja i autor prvoga službenoga pravopisa crnogorskoga jezika, stekao zvanje docenta”.

“Hrvatska se znanstvena javnost informirala o stanju na Univerzitetu Crne Gore, napose na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, gdje je dr. sc. Adnan Čirgić, uslijed nepristajanja na stanje koje se protivi znanstvenoj i ljudskoj etici i suvremenim znanstvenim spoznajama, bio primoran podnijeti otkaz

Izbor je obrazložen ovim riječima: “Hrvatska se znanstvena javnost informirala o stanju na Univerzitetu Crne Gore, napose na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, gdje je dr. sc. Adnan Čirgić, uslijed nepristajanja na stanje koje se protivi znanstvenoj i ljudskoj etici i suvremenim znanstvenim spoznajama, bio primoran podnijeti otkaz.

Stoga smo smatrali obveznim stupiti u pomoć crnogorskom znanstveniku, koji je u Republici Hrvatskoj stekao stupanj doktora znanosti i koji je uključen u projekat prof. dr. sc. Milorada Nikčevića “Stoljetni hrvatski i crnogorski književni i jezični identiteti”. To je samo jedna u nizu dobrih gesti hrvatskih znanstvenika koji su uvijek priskakali u pomoć Crnogorcima, onda kada su ih vlastite institucije proskribirale zbog lojalnosti vlastitoj državi. Nadamo se kako će ovaj izbor utjecati na prosvjetne i sveučilišne institucije u Crnoj Gori da preispitaju politiku koju provode u njima”, piše u reagovanju profesora.

Oni zaključuju da je izbor napravljen na osnovu izmišljene i neprovjerene priče o “stanju” na Univerzitetu Crne Gore i Filozofskom fakultetu i ugroženosti Adnana Čirgića na tim institucijama

"Koliko nam je poznato izbori u akademska i naučna zvanja nijesu nikad “izraz dobrih gesti”, već ozbiljan i odgovoran proces preispitivanja naučnih dostignuća kandidata", smatraju profesori.

Oni su poručili i Povjerenstvu Sveučilišta u Mostaru da je ispunilo svoju misiju, njihov docent je sada miljenik Ministarstva prosvjete i sporta i Ministarstva nauke, a i “direktor je Vladinog Instituta i vodi crnogorsku jezičku politiku nasilnog ućerivanja 'jotiranog' pravopisa u obrazovni sistem”.

Naukom ćemo se baviti volonterski i o svome trošku, kao i do sada

Profesori Studijskog programa za crnogorski jezik su kazali da više nikada neće konkurisati svojim projektima na konkurse Ministarstva nauke te da ne žele da iskoriste njihov poziv da iskoriste priliku na nekom od narednih konkursa.

"Već smo rekli da nijesmo nikada ranije konkurisali sa naučnoistraživačkim projektima kod Ministarstva, niti smo navikli da dobijamo novac za naučni rad, niti ćemo ikada više konkurisati dok se ovako očigledno krše Pravilnici i namještaju konkursi.

Naukom ćemo se baviti volonterski i o svome trošku, kao i do sada", zaključili su profesori i dodali da je nažalost reagovanje “jedini način da iznesu istinu o poražavajućem stanju u institucijama koje vode crnogorsku prosvjetu i nauku forsirajući retrogradnu i pogubnu jezičku politiku i podržavajući Institut za crnogorski jezik i književnost koji tu politiku kreira i sprovodi".

( Jelena Nelević )