Čirgić odgovorio kolegama: Podsjećamo na naučni sterilitet

Institut za crnogorski jezik i književnost reagovao je na navode Studijskog programa za crnogorski jezik i književnost iznesene u otvorenom pismu Igoru Lukšiću.

Studijski program za crnogorski jezik napisao je Lukšiću da je konkurs Ministarstva nauke na koji su konkurisali projektima o crnogorskom jeziku i književnosti namješten, te da Intitut za crnogorski jezik i književnost ne ispunjava sve uslove za kvalitetno i profesionalno djelovanje.

Institut za crnogorski jezik, kojim rukovodi dr Adnan Čirgić, reagovao je na te navode.

“Neupućeni bi mogli pomisliti da je riječ o kakvoj konkurentskoj surevnjivosti, no posve je jasno da to ne može biti povod ovakvim krajnje neakademskih ispadima. Iz ranijih iskustava poznato je da čelnike Studijskoga programa za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti nikakvi naučni motivi ne mogu ponukati na reakciju. Posljednja ofanziva koju su pokrenuli, tempirana je pred popis i njeni rezultati dobro su znani. Novi pokušaj da na sebe skrenu pažnju očekivano je lišen naučne motivacije i vezan za pitanje finansijske uskraćenosti, pri čemu tragove svoje retrogradne djelatnosti pokušavaju ukriti gomilama nesuvislih optužbi na račun drugih. Da o naučnoj surevnjivosti nema ni zbora, jasno je ukoliko se uporede rezultati ovih dviju institucija.

Bez polemike

Institut za crnogorski jezik i književnost, kao mlada i u slavistici već afirmisana institucija, čelnike i pojedine profesore i saradnike pomenuta studijskog programa neumoljivo podsjeća na sopstveni naučni sterilitet! Na osnovu njihova “minuloga rada” zna se da im se ime teško može naći u bilo kojoj iole ozbiljnoj naučnoj publikaciji. Svoju naučnu nesposobnost, koju su inostrani recenzenti (ili “recezenti” - kako stoji u njihovu saopštenju) očigledno prepoznali, nekoliko samozvanih stručnjaka za crnogorski jezik nevješto prikriva medijskim politikantskim akcijama usmjerenim protiv Instituta za crnogorski jezik i književnost.

Ne želeći da ulazimo u bespredmetnu polemiku s njima, javnosti radi dužni smo saopštiti da s gnušanjem odbacujemo optužbe da su bilo kakvi recenzenti iz Instituta za crnogorski jezik i književnost negativno ocijenili njihove projekte na konkursu motivisane nauke i prosvjete.

A ta “kadrovski jadna i žalosna institucija” - za godinu i po postojanja - pokrenula je i realizovala niz značajnih projekata.

Svugđe u svijetu, osim na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, doktorske disertacije ne smatraju se uspjehom katedre ili fakulteta, već isključivo plodom naučne ambicije pojedinaca! Međutim, u odsustvu bilo kakvih rezultata oni se pozivaju na broj doktorskih i magistarskih radova kao na tobožnji uspjeh studijskoga programa koji predstavljaju. Nasuprot tome, Institut za crnogorski jezik i književnost nazivaju “kadrovski jadnom i žalosnom institucijom”. Ne znaju da time nikakvu štetu ne mogu nanijeti Institutu, ali je itekako nanose i studijskome programu koji predstavljaju i Filozofskome fakultetu i kompletnome Univerzitetu Crne Gore. A ta “kadrovski jadna i žalosna institucija” - za godinu i po postojanja - pokrenula je i realizovala niz značajnih projekata. Naša izdavačka produkcija najbolje o tome svjedoči. Institut će do kraja ovoga mjeseca imati više od trideset objavljenih knjiga i zbornika! U štampi je višetomna “Istorija crnogorske književnosti”, pokrenuta je izrada monografije o književnome radu Crnogoraca Vojvodine, prevedena su četiri renomirana svjetska autora iz oblasti lingvistike i teorije književnosti, obavljena je “Povijest svjetske književnosti”, pokrenut je projekt kritičkih izdanja crnogorske usmene poezije, publikovane su četiri književnoistorijske monografije o Njegošu, a u pripremi su još tri, pripremljen je deveti broj jedinoga međunarodnog filološkog časopisa u Crnoj Gori koji održava kontinuitet izlaženja...Nikšićki profesori naš projekat izrade kompletne višetomne Bibliografije Njegoš smetaju nepotrebnim jer im je očito znano da se sličnim poslom - nesumnjivo ne i s istim ciljem - bavi i Matica srpska u Novome Sadu. Budući da projekat Instituta smatraju nepotrebnim u poređenju s projektom Matice srpske, potpuno je jasno s kakvih ideoloških pozicija čelnici rečenoga studijskog programa nastupaju”, smatra Čirgić.

Dejvid Kristal na Institutu

On je kazao da će Institut krajem mjeseca ugostiti najpoznatijeg lingvistu današnjice Dejvida Kristala ali da ga “ neće začuditi” ako se i saradnja sa uglednim imenima filologije proglasi “nacionalističkim divljanjem”.

Naučni i ljudski moral neće im sigurno biti prepreka za takve izjave, kao što im to nije bila prepreka u brojnim dosadašnjim obmanjivanjima javnosti poput one da Institut ne ispunjava potrebne uslove za rad jer nema pet doktora nauka! Umjesto da se bave filologijom, čelnici nikšićke katedre bave se zakonima i budžetom, s istim uspjehom kao u filologiji. Zato ili ne znaju ili namjerno obmanjuju da je za osnivanje naučnoistraživačkoga instituta potrebno pet doktora nauka. Kako to nije tačno, možemo im ubuduće ponuditi besplatne pravne savjete naše pravne službe”, piše u saopštenju koje je potpisao direktor Instituta za crnogorski jezik i književnost, dr sc. Adnan Čirgić.

Rukavica u lice

Čirgić je predložio Studijskom programu da “odmjere snage” na predstojećem sajmu knjige.

“ Umjesto izigravanja žrtve u cilju prikrivanja sopstvenoga nerada, neznanja i nesposobnosti, bilo bi dobro kad bi Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti zakupio štand pored štanda Instituta za crnogorski jezik i književnost. Tako bi zainteresovana javnost na licu mjesta mogla uporediti dosadašnji rad obje institucije. A mi vam u startu opraštamo tri godine predanosti (jer smo osnovani tek prije godinu i po), kao što opraštamo i svima onima koje ste nedužne naćerali da stanu iza saopštenja vašega studijskoga programa. Možda vam to dade podstreka za početak naučnoga rada. A ukoliko se to desi, mi ćemo biti voljni da vam, u granicama raspoloživoga slobodnog vremena, pružimo besplatne usluge mentorstva kako ne biste više brukali crnogorsku filologiju”, zaključuje Čirgić.

( Jelena Nelević )