Trinaest godina od ubistva Slavka Ćuruvije
Nekoliko dana prije ubistva u dnevnom listu „Politika ekspres", koji je kasnije ugašen, Ćuruvija je optužen za „priželjkivanje bombi i izdaju"
Novinarska udruženja i porodica ubijenog novinara Slavka Ćuruvije obilježiće danas trinaestu godišnjicu njegove smrti.
U prisustvu članova porodice i kolega biće biće položen venac na spomen obilježje Ćuruviji u Svetogorskoj ulici u Beogradu na mjestu gdje je ubijen.
Vlasnik novina „Dnevni telegraf" i nedjeljnika „Evropljanin" Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999.
Bila je nedjelja, Uskrs, agresija NATO-a na tadašnju SRJ, trajala je već nedjeljama. Ubijen je ispred ulaza u zgradu u kojoj je stanovao, i u kojoj se nalazio dio poslovnih prostorija njegovog „Dnevnog telegrafa", u pasažu u Svetogorskoj ulici, tada Lole Ribara, br. 35. u najužem centru Beograda.
Nekoliko dana ranije u dnevnom listu „Politika ekspres", koji je kasnije ugašen, Ćuruvija je optužen za „priželjkivanje bombi i izdaju".
Istraga je, poslije pada režima Slobodana Miloševića, utvrdila da su ga danonoćno pratili pripadnici Državne bezbjednosti i da su iznenada, uoči samog ubistva, povučeni sa „zadatka".
Na osnovu zahtjeva Specijalnog tužilaštva istražni sudija saslušao je više od 100 predloženih svedoka. Pored ostalih saslušano je „27 pratilaca" pripadnika DB, niz bivših funkcionera te službe, obavljeno je medicinsko-balističko vještačenje, a prikupljeni su i drugi materijalni dokazi.
Brat ubijenog Slavka Ćuruvije, Jovo, obratio se uoči trinaeste godišnjice ubistva Jelku Kacinu, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju, jer ubistvo njegovog brata nije razriješeno ni poslije 13 godina.
U pismu Kacinu Jovo Ćuruvija ističe da je tortura režima Slobodana Miloševića, protiv njegovog brata počela 1998. pošto je donosen novi Zakon o informisanju, a da je pojačana poslije govora Slavka Ćuruvije pred Helsinškom komisijom, u Kongresu SAD, 10. decembra 1998 godine.
( Tanjug )