Rusi tvrde da su svojim parama spasili KAP od zatvaranja

Predsjednik borda direktora Kombinata aluminijuma Aleksej Kuznjecov reagovao je na tekst pod naslovom „Bilans za KAP: Stotine miliona štete za državu“ i istakao da su cifre i informacije navedene u tom članku „nekorektne i dovode čitaoce u zabludu“.

"Od 2005. godine En plus je u KAP i Rudnike boksita uložila 200 miliona eura. Još jednom smo proračunali cifre, i revizor, kojeg je Vlada Crne Gore planirala da angažuje radi provjere KAP-a, će ove cifre potvrditi. Od ovog iznosa 57 miliona eura je utrošeno za realizaciju investicionog programa i ekološke aktivnosti. Ostali dio smo potrošili za pokrivanje operacionih gubitaka KAP-a i Rudnika", saopštio je Kuznjecov.

On je dodao da su bili lišeni mogućnosti da za KAP stvore sopstveni izvor energije – novi energetski blok TE Pljevlja i da su bili prinuđeni da kupuju električnu energiju od državne Elektroprivrede.

"Uz to, EPCG je od 2005. do 2008. godine povećao cijenu elektroenergije za KAP preko tri puta – od 20 do nešto više od 60 eura za 1.000 kWh. Elektroenergija je ključna stavka gubitaka u cijeni koštanja proizvodnje aluminijuma. Ako su 2006. troškovi KAP-a za elektroenergiju iznosili 55 miliona eura, oni su u 2007. godini povećani do 99 miliona eura, a u 2008. godini – povećani su mnogo više od 100 miliona eura. Iz ovih razloga, počev od 2007. godine, svaka proizvedena tona aluminijuma u KAP-u zapravo je stvarala gubitak – ispostavilo se da je cijena koštanja proizvodnje veća od tržišne cijene aluminijuma.

"U periodu od 2007. do 2011. KAP je proizveo 470 hiljada tona aluminijuma. Ko je pokrivao sve ove gubitke fabrike za ovih pet godina, investirajući sopstvena sredstva?"

U periodu od 2007. do 2011. KAP je proizveo 470 hiljada tona aluminijuma. Ko je pokrivao sve ove gubitke fabrike za ovih pet godina, investirajući sopstvena sredstva? Odakle su stvarana novčana sredstva za isplatu ličnih dohodaka, poreza, ako je cijena koštanja proizvedene produkcije, u toku pet godina, bila veća nego cijena po kojoj su potrošači bili spremni da kupuju proizvode KAP-a? Odgovor je jednostavan - ta novčana sredstva En plus grupa je davala fabrici. Shvatajući značaj KAP-a za ekonomiju Crne Gore i nadajući se da će se naći rješenje za energetsko snabdijevanje fabrike, po prihvatljivim cijenama, En plus je nastavila da investira", tvrdi Kuznjecov.

Ugovor sa Glenkorom prije dolaska Rusa

On je naglasio da je En plus morala da plaća doprivatizaciona dugovanja prema isporučiocima KAP-a, koja su nastala prije njihovog dolaska, uključujući i dug prema Glenkoru.

"Skrećem pažnju na to da je ugovor sa Glenkorom bio potpisan prije našeg dolaska u KAP, kao i to da su En plus i Glenkor nezavisne kompanije koje svoje odnose grade isključivo na tržišnim principima" kaže Kuznjecov.

On se pita šta bi bilo sa Kombinatom da nijesu uložili više od sto miliona eura za pokrivanje gubitaka fabrike i Rudnika i otplatu dugova, koje je fabrika imala prije njihovog dolaska.

"Odgovor je jednostavan – KAP bi bio zatvoren u 2007. godini, odmah nakon što je počeo da ostvaruje gubitke, i imao bi sudbinu mnogih drugih evropskih fabrika aluminijuma. Takozvani „ekonomisti“, koji ne smatraju investicijama ogromna sredstva En plusa koja su usmjerena za pokrivanje gubitaka, blago govoreći, su neiskreni", smatra Kuznjecov.

Garancije Vlade omogućile KAP-u da dobije kredite

U jesen 2008. godine kada je počela svjetska ekonomska kriza, kako je dalje podsjetio predsjednik borda, situacija u KAP-u je „bila kritična“.

"Pri cijeni koštanja proizvodnje aluminijuma od skoro 3.500 dolara, tržišna cijena je bila manja od 1.500 dolara. To jeste, svaka proizvedena, u fabrici, tona aluminijuma imala je gubitke od skoro 2000 dolara! U odbrojanim danima Crna Gora je mogla da bude lišena najvećeg industrijskog preduzeća, za udio koji čini 15 odsto BDP-a i 50 odsto valutne dobiti zemlje. Skoro 4.000 zaposlenih u KAP-u i Rudnicima boksita mogli su da ostanu na ulici bez ikakvih isplata otpremnina. Počeli smo pregovore sa Vladom o restrukturizaciji KAP-a. Smanjili obim proizvodnje, potpisali ugovore za isporuku elektroenergije po cijenama koje se vežu za kretanje cijene aluminijuma na Londonskoj berzi metala. Ali, kao i ranije, fabrika je naglo postala neprofitabilna. Bila su potrebna sredstva za pokrivanje operacionih gubitaka fabrike i finansiranja socijalnog programa, za višak zaposlenih u KAP-u. Nijedan kreditor neće odobriti sredstva preduzeću koje posluje sa gubicima, i nema biznis plan izlaska iz krizne situacije. Upravo su ovakve godine 2009-2010. bile u KAP-u" naveo je Kuznjecov.

Garancije Vlade Crne Gore su, prema riječima Kuznjecova, omogućile KAP-u u 2010. godini da dobije kredite

Garancije Vlade Crne Gore su, prema njegovim riječima, omogućile KAP-u u 2010. godini da dobije kredite, zahvaljujući kojima fabrika još uvijek radi, a zaposleni koji su napustili fabriku dobili su dostojne otpremnine.

"KAP je zaposlenima koji su napustili preduzeće platio skoro 40 miliona eura. Prosječna visina iznosa je bila 15.300 eura. Sa svoje strane En plus je predala polovinu akcija fabrike, otpisala dio duga KAP-a i uložila u periodu od 2010. do 2011. godine u Kombinat više od 60 miliona eura", tvrdi Kuznjecov.

Otkud dugovi?

"En plus je realizovala investicije u vidu kredita KAP-a – to je bio jedini način sa kojim se Vlada Crne Gore složila. Više puta smo Vladi predlagali da se naša ulaganja realizuju putem povećanja osnivačkog kapitala KAP-a. To jest, KAP bi emitovao nove akcije, mi bismo ih otkupljivali – i u tom slučaju KAP ne bi bio opterećen dugovima. Ipak, Vlada Crne Gore je uvijek bila kategorično protiv takvog predloga", tvrdi Kuznjecov.

Kakva je budućnost KAP-a?

"U januaru 2012. godine, KAP je prvi put postao profitabilan – za račun sprovedene restrukturizacije mogli smo da smanjimo cijenu koštanja proizvodnje tone aluminijuma sa 3500 do 2110 dolara. Trenutna cijena aluminijuma na Londonskoj berzi metala je skoro 2100 dolara, tj. Kombinat može da bude profitabilan. Ipak, uspješna budućnost KAP-a nije moguća bez rješenja dva fundamentalna problema – dugoročno obezbjeđenje elektroenergijom po prihvatljivim cijenama, kao i smanjenje dugovne opterećenosti. Važeći ugovor za isporuku elektroenergije ističe iz dana u dan, i bez njegovog produženja KAP će ponovo postati nerentabilan. Ova dva pitanja - obezbjeđenje Kombinata elektroenergijom i smanjenje dugovne opterećenosti treba rješavati. A ostalo nam je malo vremena za rješavanje ovih pitanja", kaže Kuznjecov.

Galerija

( Ekipa Vijesti )