U Crnoj Gori će 2050. četvrtina stanovnika biti starija od 65 godina
Za zdravstvenu zaštitu ostarjelih lica potrebno je 4 puta više novca nego za ostale populacione grupe
Zdravstveni problemi, samoća i nesposobnost za staranje o sebi su najčešći problemi starih osoba.
Statistika pokazuje da u Crnoj Gori živi 13 odsto populacije koja je starija od 65 godine, a procjene MONSTAT-a su da će do 2050. godine četvrtina građana biti u toj grupi.
Stručnjaci upozoravaju da je prije 20 godina, tačnije 1981. godine, na stanoviništvo sa 65 i više godina otpadalo svega 8,2 procenta.
Sociološkinja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Jelena Radulović kazala je “Vijestima” da postoji uzajamni odnos između starosti i bolesti, iako je znatan broj starih ljudi u dobrom zdravstvenom stanju. Poslije 75 godina, kako je kazala, svaki drugi stari čovjek se žali na slabo zdravlje.
"Bolest ubrzava starenje, a duboka starost izaziva patološke smetnje, naročito degenerativne procese. Poznato je da je za zdravstvenu zaštitu ostarjelih lica potrebno četiri puta više novca nego za ostale populacione grupe", kazala je Radulović, povodom Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen aktivnom i zdravom starenju.
Ukazala je da u Crnoj Gori osobe starije od 60 godina čine trećinu svih bolničkih liječenja: "Zato što njihovo liječenje traje duže, stari nekada u bolnici čine više od polovine bolesnika. Žene su u većini, jer žive duže i češće se razbolijevaju".
Sa jučerašnje konferencije
Istraživanja pokazuju da populacija starih, kao najveće probleme, navodi zdravstvene.
Nepušenje, pravilna i uravnotežena ishrana, održavanje normalne tjelesne težine i redovna, umjerena fizička aktivnost najvažniji su u održavanju zdravog života. I u slučajevima hroničnih zdravstvenih stanja poput dijabetesa, bolesti srca, artritisa, može se sačuvati i unaprijediti zdravlje"Tu su najčešći problemi otežan odlazak ljekaru, naročito među ruralnim stanovnicima, otežana dostupnost zdravstvene zaštite (udaljenost, čekanje...), otežana nabavka ljekova i pomagala, kao što su naočare, slušni aparat, štake, kolica”, kazala je ona.
Radulović je naglasila značaj prevencije za zdravije starenje, dodajući da se osnove za zdravo, aktivno starenje postavljaju u ranijoj životnoj dobi kroz vlastite odluke i pozitivno zdravstveno ponašanje.
"Nepušenje, pravilna i uravnotežena ishrana, održavanje normalne tjelesne težine i redovna, umjerena fizička aktivnost najvažniji su u održavanju zdravog života. I u slučajevima hroničnih zdravstvenih stanja poput dijabetesa, bolesti srca, artritisa, može se sačuvati i unaprijediti zdravlje”, kazala je ona.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, ministar zdravlja dr Miodrag Radunović kazao je da dobro zdravlje tokom života pomaže osobama da vode produktivan život u starosti i da budu podrška porodici i zajednici.
Društvo koje brine o starima je spremno za promjene
“Stare osobe ne smiju da budu marginalizovane, jer su dragocjeni resurs društva. Društvo koje brine o starima je spremno za promjene”, kazao je Radunović.
On je dodao da starenje stanovništva negativno utiče i na porast broja osoba sa invaliditetom u ukupnoj populaciji.
“U 21. vijeku zdravlje određuju brojni društveni trendovi i ne može samo Ministarstvo zdravlja pokušati da to riješi, ovdje je potreban multisektorski pristup svakog segmenta društva, ali i pojedinca koji treba da vodi računa o svom zdravlju”, kazao je Radunović na panel diskusiji.
Više starih nego djece
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović saopštila je procjene prema kojima će vrlo brzo, prvi put u istoriji čovječanstva, u svijetu biti više osoba starijih od 65 godine nego djece do pet godina.
“Hronične nezarazne bolesti predstavljaju najveću zdravstvenu prijetnju kada je riječ o starim osobama. Naime, 94 odsto ukupnog mortaliteta u ovoj populaciji nastaje kao posljedica oboljenja srca, moždanog udara i raka pluća”, kazala je Brajović.
Ona je rekla da je duži životni vijek cilj svakog društva, ali da predstavnici starije populacije doprinose povećanju zahtjeva i pritiska na zdravstveni sistem i sistem socijalne zaštite.
Galerija
( Dražen Đurašković )