Poslovni sektor u Crnoj Gori nespreman za ICT
Crna Gora je od ukupno deset oblasti najbolji rezultat ostvarila na polju vještina u okviru podindeksa spremnosti, gdje se nalazi na 28. mjestu
Crna Gora je u novom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) pala dva mjesta i zauzela 46. poziciju među 142 rangirane zemlje.
U 11. Globalnom izvještaju o informacionoj tehnologiji, Crna Gora je pala dvije pozicije u odnosu na prošlu godinu. Ove godine je korišćena nova, bitno izmijenjena metodologija ocjene, ali bez obzira na tu promjenu Švedska, Singapur i Finska su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korišćenje ICT-a.
Na četvrtom mjestu nalazi se Danska, koja bilježi rast sa prošlogodišnje sedme pozicije, dok je na petom mjestu Švajcarska, koja bilježi pad za jedno mjesto.
Značajniji pomak bilježi Holandija sa 11. na šestu poziciju kao i Velika Britanija, koja je ušla među prvih deset na rang listi.
Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje obuhvata četiri podindeksa – poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, podindeks spremnosti koji obuhvata infrastrukuturu i digitalni sadržaj, prihvatljivost i vještine, zatim spremnost pojedinca, poslovnog sektora i vlade za veće korišćenje ICT-a, kao i socijalni i ekonomski uticaj na ICT.
Crna Gora je od ukupno deset oblasti najbolji rezultat ostvarila na polju vještina u okviru podindeksa spremnosti, gdje se nalazi na 28. mjestu.
Što se tiče pretplata na mobilnu telefoniju u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora zauzima treću poziciju, a po individualnom korišćenju interneta je na 44. mjestu.
U oblastima kao što su poslovno i regulativno, odnosno infrastrukturno okruženje, Crna Gora je zauzela 61. odnosno 38. mjesto.
Što se tiče spremnosti pojedinaca, poslovnog sektora i vlade, zauzima 50, 70. odnosno 53. poziciju.
Sjedinjene Američke Države (SAD) bilježe značajan pad sa petog na osmo mjesto. Pad su zabilježili Tajvan, koji nakon prošlogodišnje pete pozicije, sada zauzima 11. mjesto i Koreja koja se ove godine nalazi na 12. sa nekadašnje desete pozicije.
Za azijske zemlje, osim Singapura, riječ je u znatnoj mjeri o bitnom uticaju metodoloških promjena kojima je korigovana njihova pozicija prema dolje.
To je najvidljivije na primjeru Kine koja je prošlogodišnju 36. poziciju zamijenila 51. mjestom, odnosno našla se van Top50 zemalja po ICT spremnosti.
Trend pogoršanja bilježe Slovenija, koja je sa 34. pala na 37. poziciju i Češka, koja je sa 40. pala na 42. mjesto.
Značajno poboljšanje ove godine bilježi Poljska koja je prošlogodišnje 62. mjesto zamijenila 49. pozicijom.
Uprkos promjeni metode izračunavanja, zemlje jugoistočne Evrope ne bilježe znatne promjene pozicije.
Od zemalja regiona najbolje je pozicionirana Slovenija, koja zauzima 37. mjesto. Slijede Hrvatska na 45, Makedonija 66, Bosna i Hercegovina (BiH) na 84. poziciji i Srbija na 85. mjestu.
Posljednje mjesto u ovogodišnjem izvještaju zauzela je srednjeamerička država Haiti.
Studiju su zajednički izradili Svjetski ekonomski forum i vodeća međunarodna poslovna škola INSEAD.
( Mina )